Ni Egzit nije izlaz za tonući dinar

Objavljeno: 20.07.2012


Vesti izvor: Kamatica, Dnevnik

Domaću valutu može stabilizovati samo veći priliv deviza. Mada su za dinar i manje sume blagotvorne. Zato se svakog leta kada stignu gastarbajteri domaća valuta umiri, čak i malo ojača.

To traje od juna do septembra pa opet moramo sami. Izgleda da su ove godine gastarbajteri okasnili, a ove godine manje su trošili i drugi gosti.

Zlatno doba za menjače u Vojvodini, a posebno u Novom Sadu i okolini, je vreme Egzita.
Najpopularniji festival za omladinu u regionu je zatvorio kapije nakon vikenda, gosti su otišli kući ili na druga okupljanja omladine sličnog tipa, a menjačima je ostalo da se saberu. Kažu da je ove godine bilo manje gostiju i da su bili štedljiviji, poput gastarbajtera.

Kroz kapije festivala prošlo je 150.000 mladih. Došli su automobilima, vozovima, autobusima. Procene govore da su gotovo dve trećine bili stranci. Dok su putovali, trošili su i usput. Ali ne kao nekad.

U menjačnicama u glavnom gradu APV kažu da su mladi menjali najšeće od 50 do 100 evra. Radije su i nekoliko puta dolazili u menjačnicu nego da ođednom promene dve-tri veće banknote. Osim evra, nudili su američke dolare, britanske funte. U nekoliko menjačnica imali su zahtev za promenu danskih i švedskih kruna. U jednoj menjačnici najveći promenjeni iznos bio je 6.500 švedskih kruna, a to je nešto manje od 500 evra.

Neka je za sedmicu boravka u Srbiji sto hiljada mladih promenilo bar po dve stotine evra, dobija se suma od 30 miliona evropske valute. Nije malo, posebno kada se zna da naša preduzeća s teškom mukom ostvaruju i jedan jedini evro od izvoza.

Koliko će dinar vredeti sutra, hoće li ga više od Egzita stabilizovati festival u Guči ili avgustovski talas gastarbajtera, videće se, tek, promene su izvesne. Naše tržište je plitko i osetljivo pa se na svaku promenu reaguje brže i burnije nego što bi to realno bilo potrebno. Te reakcije nisu ni prenagljene, a ni uzaludne.

Srbija ima visok javni dug, inflaciju koja je konstantno na granici projektovane a najčešeće i preko nje. Junska je na godišnjem nivou bila 5,5 posto, a projektovana je 4,2, uz odstupanja od 1,5 odsto. Da bi sve te negativne uticaje ublažila, Narodna banka Srbije je prinuđena na to da povećava referentnu stopu. To čini veoma oprezno: prošle semdice je uvećana samo za četvrtinu procenta i zaustavila se na 10,25 posto.

U pobrojanim činiocima i pokazateljima treba tražiti razloge nepoverenja u ovo tržište koje se direktno čita kroz kamatne stope, koje su, na godišnjem nivou, bar dva-tri posto više nego u regionu. To je i jedan od glavnih razloga za „guljenje naroda” od banaka, koje toliko smeta budućem premijeru. Kada se sve to sabere, očito da nam treba izlaz, odnosno Egzit. 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana