Ko je kriv za krah i gubitke u Agrobanci?

Objavljeno: 06.06.2012


Vesti izvor: Kamatica

29. decembra prošle godine Narodna banka Srbije uvela je prinudnu upravu u Agrobanku zbog velikog iskazanog gubitka što je direktna posledica ogromnog minusa iskazanog na osnovu indirektnih otpisa plasmana i rezervisanja. Kako je saopštila NBS prinudna uprava uvedena je pošto je u postupku kontrole poslovanja Agrobanke utvrđeno da kapital kojim ona raspolaže ne odgovara nivou rizika koji je ta banka preuzela u dosadašnjem poslovanju.

Iako je u poslednjem polugodišnjem izveštaju Agrobanka prikazala dobit od 435 miliona dinara, ukupan gubitak Agrobanke iz prošle godine od čak 29.7 milijardi dinara srušio je ukupan rezultat poslovanja celog bankarskog sektora!
Istovremeno, bez obzira na očigledno loš način poslovanja i plasiranja novca na tržište, Agrobanka je na ime plata i naknada pet članova Izvršnog odbora potrošila 96.5 miliona dinara bruto, odnosno 1.5 miliona dinara prosečno po jednom članu IO banke!

Od uvođenja prinudne uprave u Agrobanku pa do samog oduzimanja dozvole za rad i osnivanja Nove Agrobanke, najmanje se vodilo računa o građanima koji su svoje poverenje poklonili Agrobanci i koji se zasigurno pitaju hoće li videti ijedan dinar od uloženog novca.
Ključno pitanje koje se sve vreme postavlja a niko ga na glas ne izgovara, je pitanje odgovornosti - ko je kriv za ovakav krah još jedne državne banke.

Nova Agrobanka je osnovana u skladu sa zakonima o očuvanju finansijske stabilnosti kao banka sa posebnim namenama i ograničenim rokom trajanja od 2 godine. Kako je država stopostotni vlasnik, upravo će nova vlada (kada bude formirana) odlučivati o sudbini ove banke.
Istovremeno, Agencija za osiguranje depozita (znači opet država) treba da reguliše potraživanja i obaveze propale Agrobanke i odluči da li će uslediti likvidacija, stečaj ili neko drugo rešenje!

Dakle, nesoporna je činjenica da u bankama koje su delom u vlasništvu države, upravo država upravlja teško stečenim novcem već dovoljno osiromašenih građana i to očigledno bez trunke korporativne odgovornosti!  

Da pojasnimo, kontrolu poslovanja banaka vrši Narodna banka. Obzirom da NBS u svakom momentu ima uvid u poslovanje banaka, neizbežno je pitanje zašto njeno reagovanje nije usledilo mnogo pre decembra 2011.godine.
I iako je samim činom oduzimanja dozvole za rad Agrobanci, članovima Izvršnog i Upravnog odbora ove banke uvedena trajna zabrana budućeg učešća u izvršnom ili upravnom odboru bilo koje banke, to je očigledno sve što ćemo videti i čuti o odgovornosti i kaznama u ovom slučaju. Očigledno niko neće uperiti prstom i u NBS i u državu i istovremeno utvrđivati odgovornost među rukovodstvom Agrobanke, NBS kao zakonodavca i kontrolora poslovanja i države kao vlasnika.

Gubitci Agrobanke, oduzimanje dozvole za rad, sanacija u vidu formiranja Nove Agrobanke direktno pogađa džepove poreskih obaveznika ove države. I to pre svega, najviše onih koji su svoju štednju uložili u Agrobanku.

Na sreću svi depoziti već propale Agrobanke, uključujući i ukupnu štednju građana, kao i sredstva ostalih poverilaca, se sigurni u punom iznosu, jer su upravo građani Srbije sa skoro 100 miliona evra spasili štediše Agrobanke. Jer ipak bilo bi previše čudno da je država bez zadiranja u naše osiromašene džepove napravila neki genijalan plan za spas neke od banaka sa državnim udelom vlasništva i izvela licu pravde vinovnike ovakvih afera!  



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana