Konkretne mere protiv krize biće poznate do kraja godineObjavljeno: 13.12.2011 Vesti izvor: Blic.rs Do razgovora između predsednika Srbije, premijera, guvernera, ministara s jedne strane i privrednika i bankara s druge strane napokon je došlo. Prva mera, za koju se svi slažu da je početna, tek treba da se sprovede, a ona će omogućiti da preduzeća koja nisu u blokadi, a imaju problem s likvidnošću, lakše dođu do novih kredita. Predsednik, premijer i guverner iz prve ruke čuli o problemima koji tište privrednike i bankare Kako „Blic“ saznaje, dogovoreni su i potezi koji će narednih nedelja biti razmatrani. Do kraja godine biće održan još jedan sastanak u istom sastavu. Privrednici i guverner složili su se da smanjenje obaveznih rezervi bankama, koje bi one usmerile za povoljnije kredite, u ovom trenutku ne bi bio dobar potez.Prostor je nađen za korekciju „odluke o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki“, što će značiti smanjenje troškova banaka na osnovu rezervisanja za procenjene gubitke kod kreditiranja. Nezvanično, bilo je reči i o konkretnim potezima koji će uskoro biti povučeni. Privrednici su tražili i da se napravi presek sa 31. decembrom 2008. i da se utvrdi koje su banke od tada odobravale kredite privredi, a koje su smanjile aktivnost.Na sastanku se čulo i da su vlasnici domaćih-stranih banaka u Srbiji preneli odlučivanje u inostranstvo. Iskazana je i bojazan da će smanjiti kreditnu aktivnost. Jedan od problema na koji je ukazano je i što sada procenitelji drastično snižavaju vrednost nekretnina, pa tako kvadrat zgrade u centru Beograda procenjuju i na 800-900 evra. To predstavlja poteškoću za banke jer postojeći odobreni krediti ili pak novi zajmovi ne mogu da budu pokriveni ovako procenjenim hipotekama. - Nije dovoljno to što je dogovoreno, ali je dobro da se razgovora - kaže za „Blic“ Dragoljub Vukadinović, predsednik Upravnog odbora „Metalca“ iz Gornjeg Milanovca, i ističe da preduzeća ne tišti samo problem likvidnosti, već i kako da se njihovi kratkoročni krediti prevedu u dugoročne. Vladimir Čupić, predsednik IO Hipo Alpe-Adrija banke, kaže za „Blic“ da je činjenica da su se okupili i razgovarali korak napred. Njegovo mišljenje je da su predsednik, premijer, guverner i dva ministra na ovakav način prvi put bili u mogućnosti da čuju realne probleme privrede i bankaa, ali i predloge rešenja. - Potreban je takav nivo koordinacije, gde se niko ne rukovodi parcijalnim interesima, već celinom problema nezavisno da li je iz sektora proizvodnje, usluge ili bankarstva - ističe Čupić. 27.08.2012 Ko privatizauje firme na Kosovu?27.08.2012 Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju27.08.2012 Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD27.08.2012 Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena27.08.2012 Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorimaPogledajte arhivu vesti |