Uzgoj rukole, paškanata, zelene salate, peršuna, endivije i špargle donosi najveći profit u poljoprivredi
Za dobrim zaradama ne zaostaju ni oni koji zasade orahe i lešnike.
Kako mala i srednja poljoprivredna gazdinstva mogu najbolje da zarade tema je studije "Gde je profit u poljoprivredi", a jedna od autorki Jelena Drobnjak, sekretarka Privredne komore Vojvodine, kao primer navodi da na jednom hektaru rukole može da se zaradi čak tri miliona i trista hiljada dinara.
Ipak, proizvođači moraju da znaju da je ovo tržište u povoju, te da se rukola prodaje većinom u bogatim gradskim sredinama.
"Izračunali smo troškove i moguću zaradu za 38 najvažnijih biljnih kultura. Najrentabinija je proizvodnja povrća i voća, pogotovo plastenička proizvodnja. Ona u početku zahteva ulaganja od 12.000 do 15.000 evra, međutim, pri dobrim agrotehničkim merama može da se isplati i za godinu dana. Na jednom hektaru paškanta, zelene salate, peršuna, endivije može da se prihoduje oko milion i sto hiljada dinara", rekla je Drobnjakova.
Cilj ove studije je da se sagledaju okvirni prihodi i rashodi, odnosno ekonomski efekat u pojedinim linijama biljne proizvodnje. Na bazi toga, poljoprivrednici će doneti odluku za onu liniju proizvodnje koja je za njih maksimalno profitabilna. Oni koji ulože novac u plastenik od 200 kvadratnih metara, od paradajza mogu da zarade u proseku 333.000 dinara, od krastavca 135.000, a paprike 65.000 dinara.
PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE
"Što se tiče voća, na prvom mestu su orah i lešnik iz razloga što je velika tržištna tražnja, nema ga dovoljno, uvozimo ih. Najmanja su ulaganja, a najveća je dobit", nastavila je Drobnjakova.
Tako od jednog hektara pod orahom može da zaradi oko milion i 80 hiljada dinara, a od lešnika oko 700 hiljada dinara.
Najmanja isplativnost je kod žitarica, gradacija unutar ove grupacije biljnih kultura ide tako da se najviše usplati uzgajati kukuruz, pšenicu, pa ječam. Dobit od kukuruza je 33.000 dinara po hektaru, pšenice oko 10.000 i ječma oko 7.000 dinara.
U predgovoru ove studije PKV navedeno je da su prikazani rezultati orijentacionog karaktera za poljoprivredne proizvođače, da bi znali kolika su ulaganja, odnosno koliki su okvirni prihodi u pojedinim linijama biljne poljoprivredne proizvodnje. Prihodi mogu da variraju u zavisnosti od velikog broja faktora: kvaliteta zemljišta pojedinih parcela, klimatskih faktora, načina izvođenja pojedinih agrotehničkih mera, cene radne snage u pojedinim delovima zemlje.
S druge strane među vrstama koje nisu tipične za naše podneblje, ali uspevaju i postoji konstantna tražnja je i špargla, koju skoro niko ne proizvodi u Srbiji.
Ostavi komentar