Za razliku od Srbije, u razvijenim evropskim zemljama poput Danske, Holandije, Nemačke i Austrije, nema zakorovljenih njiva i pašnjaka. U poslednje tri decenije izgubljeno je oko 300 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta u Srbiji.
Na nekadašnjim oranicama sada su saobraćajnice, skladišta, industrijske zone, deponije ili divlja naselja.
Istovremeno, prema podacima Uprave za zemljište Ministarstva poljoprivrede, svake godine ostane neobrađeno od 200 do 350 hiljada hektara oranica. Za razliku od Srbije, u razvijenim evropskim zemljama nema zakorovljenih njiva i pašnjaka.
Na jugu i jugoistoku zemlje sve je manje obrađenih njiva, pašnjaci su zarasli žbunjem, jer nema stoke na ispaši. Povećava se i broj napuštenih oranica, vinograde nema više ko da okopava.
Ipak, kada je državna njiva veća, a nalazi se pored puta, veće su šanse da bude uzorana. Mnogo znači kada se zemljište nalazi u komadu, jer se na taj način štedi i vreme i novac.
Besparica i sve manje radno sposobnih u selima utiču na kvalitet obrade zemlje.
Sekretar Udruženja Privredne komore Srbije Milan Prostran kaže da se zemljište raubuje i od zakupaca i od vlasnika zemljišta koji nemaju dovoljno kapitala da ga dovedu do nivoa plodnosti.
- Mi smo na tom istom zemljištu, samo pre dvadeset godina, ostvarivali za 50 posto veće prinose - podseća Prostran.
Ostavi komentar