Tekst objavljen: 13.11.2012 15:46        


Aktuelni Zakon o genetski modifikovanim organizmima predstavlja višestruki problem za Srbiju, jer je restriktivan i nije usklađen sa propisima Svetske trgovinske organizacije (STO), kao ni sa određenim propisima Evropske unije.

Treba li Srbija da dozvoli GMO hranu

Na Javnom slušanju na temu “Uticaj genetički modifikovanih organizama (transgena) na životnu sredinu i zdravlje” je rečeno da Zakon nije rezultat rada struke, a ako Srbija ima nameru da postane član STO, mora da prihvati pravila te organizacije, naročito kada je reč o sanitarnim I fitosanitarnim merama koje obuhvataju i odnose se na GMO.

Prema rečima predstavnika Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija, prisustvo 0,9 odsto primesa genetski modifikovanog organizma ne mora da bude obeleženo, ali pojedini stručnjaci navode da i jedan odsto primese može da bude opasno kao da je u proizvodu 20 odsto primesa GMO.

Zato je, složili su se učesnici skupa, stoža stručna kontrola proizvodnje i stavljanja u promet genetski modifikovanih organizama neophodna, naročito kod poljoprivrednih i drugih proizvoda namenjenih ishrani.

Kao pozitivan primer navedena je Crna Gora, gde je zabranjen promet takvih proizvoda ukoliko ne postoje ekperimentalni podaci o njihovom uticaju na životu sredinu i zdravlje ljudi i životinja.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
GMO GM hrana genetski modifikovana hrana poljoprivreda prava potrošača zaštita potrošača

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana