Ulivanje novog novca u američku ekonomiju, poznato kao kvantitativno labavljenje (QE) spasiće SAD od stagnacije, ali je neće izvesti iz krize, smatra američki ekonomista Nurijel Rubini, koji je krah američkog tržišta nekretnina i globalnu krizu predvideo još 2006, dve godine pre njenog izbijanja.
On navodi da se sadašnja runda QE razlikuje od prethodnih jer je američki Fed uzeo na sebe daleko više obaveza, s obzirom da u programu kupovine aktiva praktično nema jasno utvrđenog roka njihovog okončanja.
Najinteresantnije je, međutim, to da će taj upečatljiv program imati daleko manji uticaj na realnu ekonomiju i cene hartija od vrednosti nego prethodne runde QE, smatra Rubini, poznat pod nadimkom "Doktor Katastrofičar".
Programi QE1 i QE2 su pokrenuti kada su se finansijska tržišta nalazila na nižim nivoima nego sada. Sadašnji pokazatelj indeksa akcija S&P 500 je dvostruko viši od onog u vreme prve kupovine vladinih obveznica, a isto važi i za druge važne indikatore, na primer, za dobit po jednoj akciji i odnos izmedju cene akcija i dobiti.
Prvu i drugu rundu ulivanja novca pratilo je aktivno budžetsko stimulisanje, dok će se QE3 sprovoditi u vreme smanjenja budžetskih rashoda.
Državni izdaci SAD će u 2013. biti skresani za najmanje od 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što će usporiti rast američke ekonomije za jedan procentni poen, a to znači da će se ona naći u stagnaciji.
Ostavi komentar