Ekonomista Nikola Fabris kaže da će većina građana Srbije koji imaju štedne uloge na Kipru podići taj novac, ali da on neće završiti u Srbiji. Inače, na kiparskim računima se, prema nezvaničnim procenama, nalazi između pet i osam milijardi evra depozita srpskih građana i firmi.
Fabris je rekao da Kipar zbog finansijske krize više neće biti sigurna "of šor destinacija" i da će sumnjivi kapital otići na neko drugo mesto.
Veroljub Dugalić, sekretar Udruženja banaka Srbije, poručio je juče da bi Srbija trebalo da pomogne tim građanima, koji bi objasnili odakle im novac i zbog čega ga drže u bankama na Kipru, budući da je to mimo zakona. - Ovo je sada dobra prilika da se kaže - mi smo humana država, da vidimo da li možemo da vam priskočimo u pomoć - rekao je Dugalić. |
Po njegovim rečima, kriza na Kipru neće ugroziti zemlje evrozone, "pošto je to isuviše mala ekonomija", ali je dodao da EU neće dopustiti da Kipar bankrotira već će dobiti pomoć kao što su dobile Grčka, Portugal i Irska.
Govoreći o ideji EU da se naplati jednokratni porez do 10 odsto na uloge u kiparskim bankama, kao predlog za nalaženje novca za smanjenje budžetskog deficita Kipra, on je je rekao da nijedna zemlja do sada nije uvela takvu meru jer ona izaziva finansijsku nestabilnost.
- Očigledno je da pravi razlog za mere EU nija bila finansijska nestabilnost Kipra, već činjenica da jeste član EU, a nije poštovao sva pravila i dopustio je da udje prljavi kapital - rekao je Fabris.
Ostavi komentar