Iako je država gazda trećini zaposlenih u Srbiji, u deljenju zarada ona primenjuje potpuno neujednačene aršine. Tako kuriri i spremačice u opštinama rade za minimalac, dok njihove kolege u pojedinim republičkim agencijama i regulatornim telima primaju i do tri puta deblje koverte.
- Za identičan posao u državnoj upravi se daju različite plate. Vozači, spremačice, informatičari, računovođe... nemaju svuda istu zaradu iako rade identičan posao i u Poreskoj upravi i, na primer, u policijskoj administraciji - objašnjava Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta i član Fiskalnog saveta.
POVIŠICA DRUGI PUTZaposleni u javnom sektoru su ovog proleća dobili povišicu od 3,46 odsto, pa je u proseku svakom pripalo po 1.600 dinara. I oktobarska plata će im biti uvećana, i to za dva odsto. |
Profesor Arsić krivca za toliku nesrazmeru vidi u lošem zakonodavstvu:
- Plate zaposlenih u državnoj administraciji regulisane su jednim zakonom, plate radnika MUP drugim, a zaposlenih u zdravstvu trećim... Fiskalni savet je zato predložio da se donese jedan zakon za sve koji rade u državnoj službi, a potom da se uvedu platni razredi kako bi se makar oni sa srednjom stručnom spremom doveli u isti položaj.
A koliko je tačno zaposlenih u javnom sektoru, nema jedinstvenog podatka, iako se licitira brojem od čak 550.000 radnika. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, samo u obrazovanju je zaposleno 140.534, a u zdravstvu i socijalnoj zaštiti 161.680 radnika.
POSLA IMA SAMO KOD DRŽAVENa plate zaposlenih u javnom sektoru troši se oko 12 odsto bruto domaćeg proizvoda, a broj radnika sve više raste. Tako je od 2008. do kraja 2011. broj zaposlenih u Srbiji smanjen za 13 odsto, ali je broj radnika u državnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju povećan za 3,1 odsto. |
Sindikati, međutim, ne misle da je popis, a ni uvođenje platnih razreda, dobra ideja.
- Savim je u redu da higijeničarka u osnovnoj školi ima manju zaradu od one u Urgentnom centru i ta razlika ne ide više od 7.000 dinara. I među lekarima se raspon plata ne kreće više od 10.000 dinara, pa je suvišno praviti platne razrede - ocenjuje Njegoš Potežica, predsednik Sindikata uprave Srbije. - Njihovo uvođenje bi ionako samo dovelo do uravnilovke.
A da u praksi vlada popriličan haos u obračunu zarada smatraju i u Uniji poslodavaca Srbije.
- Prosečna plata u privatnom sektoru je veća za 29,6 odsto od one u javnom, ali to ne znači da je svima u državnoj upravi jednako dobro - primećuje i Dragoljub Rajić iz Unije. - Direktori nekih javnih preduzeća mogu, samo zbog bonusa i nagrada na osnovnu platu, da primaju tri puta više novca od onih kojima je ova mogućnost uskraćena.
Ostavi komentar