Vlada Srbije, i pored najava, izgleda da još ne namerava da ozbiljnije menja sadašnji princip plaćanja poreza na imovinu. Izmene i dopune ovog zakona još nisu došle na red, a stručnjaci odavno upozoravaju da u Srbiji većina preduzeća ne plaća koliko bi trebalo.
Po sadašnjem rešenju firme u Srbiji porez na imovinu plaćaju po knjigovodstvenoj, a ne po tržišnoj vrednosti. U određenom broju preduzeća, vrednost u knjigama je veća od realne. Reč je o onima koji su, zbog kredita, precenjivali imovinu koja im je sredstvo obezbeđenja.
- To se dešavalo, ali je razlika u iznosu poreza koji plaćaju i koji bi trebalo da plaćaju, minimalna - smatra Saša Radulović, poreski konsultant.
On navodi da "većina preduzeća plaća porez na imovinu po knjigovodstvenoj vrednosti koja je od deset, pa i do sto puta manja od tržišne. Posledica je da možete da držište skupe objekte u vlasništvu, pa i građevinske parcele na atraktivnim lokacijama, a da lokalne samouprave od toga nemaju koristi".
Lokalne samaouprave najvećim delom žive od poreza na zarade, dok su prihodi od oporezivanja oranica zanemarljivi. Vlasnike ne košta mnogo ako na toj zemlji ništa ne proizvode.
Radulović smatra da "postoji način da se taj teret ne prebaci na domaćinstva koja imaju male posede, koji im služe za preživljavanje, kao i na staračka domaćinstva. Upravo su oni izgovor vlasnicima ogromnih oranica da se porezi ne povećavaju".
- Ali uz povećavanje poreza na imovinu, koje bi budžetu godišnje donelo milijardu evra, mora da ide manje oporezivanja rada. Ta milijarda mora da se oduzme od oporezivanja rada. Samo povećavanje poreza nije poreska reforma.
Ostavi komentar