Američki predsednik Barak Obama lobira kod poslovnih grupacija i sindikata za podršku njegovom planu da se izbegne takozvana "fiskalna litica", navodeći da je posvećen tome da bogati plate više poreze.
Neuspeh Kongresa da postigne dogovor i reaguje doveo bi do budžetske štednje i rasta poreza za sve Amerikance, a porodice iz srednje klase bi, na ime poreza, sledeće godine morale da izdvoje dodatnih 2.000 dolara.
Političari u Vašingtonu imaju svega sedam nedelja, uključujući Dan zahvalnosti i Božićne praznike, da preokrenu situaciju i izbegnu "fiskalnu liticu" i njen poguban uticaj na ekonomiju, jer će, u suprotnom, od Nove godine automatski početi da se primenjuje smanjenje potrošnje u vojnom sektoru, školstvu i na drugim područjima.
Ekonomisti upozoravaju da američka privreda nema dovoljno snage da bi apsorbovala šok od pada u "fiskalnu provaliju", već bi zapala u recesiju.
Pitanje je koliko će demokrate u Senatu i republikanci u Predstavničkom domu biti spremni na ustupke. Obama i njegov glavni protivnik, predsedavajući Predstavničkog doma, Džon Boner, najmoćniji republikanac u Vašingtonu, čvrsto se drže svojih stavova.
Obama zahteva da se povećaju porezi za domaćinstva koja zarađuju više od 250.000 dolara godišnje, dok republikanci insistiraju da ne treba podizati poreze ni za jednu grupu stanovnika, već treba još više smanjiti državnu porošnju.
Postojeće privremene mere smanjenja poreza je 2001. i 2003. uveo bivši predsednik DŽordž Buš mlađi.
Ostavi komentar