Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugman je kazao da Srbija treba da koristi evropsko iskustvo u podsticanju svoje privrede, po ugledu na mere Evropske centralne banke.
- Srbija treba da bude deo evropskog rešenja, a ne da traga za individualnim merama stimulisanja ekonomije. Baš kao što bih rekao da pojedinačna država u okviru SAD ne može da sprovodi 'kenzijansku' politiku, isto može da se primeni i na malu državu u Evropi - tvrdi slavni ekonomista.
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugman održaće sutra u Beogradu predavanje o svom viđenju metoda za prevazilaženje ekonomske krize. Predavanju će prisustvovati visoki državni funkcioneri Srbije, predstavnici diplomatskog kora, ekonomski stručnjaci i ugledni privrednici koji će imati priliku da prodiskutuju o potencijalnim modelima prevazilaženja ekonomske krize, kao i o specifičnostima ekonomske situacije u našoj zemlji. |
Na pitanje kako će se dalje odvijati situacija u globalnoj ekonomiji, Krugman je upozorio da i dalje preti rizik od zaoštravanje krize u Evropi.
- Potezi Evropske centralne banke kupili su nešto vremena, ali su osnovni problemi i dalji veoma ozbiljni i potrebna je mnogo veća podrška za prezadužene zemlje od one koju smo do sada videli - kazao je Krugman i dodao da Evropi i dalje prete značajni rizici, koji se, kako se nada, neće manifestovati.
Prema njegovom mišljenju, lekcija za budućnost iz tekućeg kriznog perioda je da treba imati više finansijskih propisa da bi se uopšte izbegao ovakav oblik krize, ali je, isto tako, potrebna snažna podrška ekonomijama pogodjenim krizom.
Krugman je bio žestoki krtičar ekonomske politike bivšeg američkog predsednika Džordža Buša mlađeg, a tokom predsedničkih izbora 2008. negativno se izražavao i o ekonomskom programu Baraka Obame. Profesor Krugman je jedan od vodećih ekonomista današnjice, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomske nauke 2008. godine, profesor Prinston univerziteta i kolumnista lista "Njujork tajms". |
On navodi da je trebalo nastaviti sa stimulacijama na znatno duži period, a umesto toga, one su se, kaže, pretvorile u štednju, što se 2010. pokazalo kao katastrofa i prolongiralo probleme.
- Potrebno je da ponovo naučimo lekcije iz Velike depresije, a dok ste u depresiji vaš prioritet treba da bude izlazak iz nje i, mada fiskalna odgovornost ne treba da bude zanemarena, ona mora da bude od sekundarnog značaja - istakao je ugledni ekonomista.
Ostavi komentar