Ideja da se izgradi kanal Dunav-Morava-Vardar-Solun stara je 100 godina, a interesi Srbije, Makedonije i Grčke, država kroz koje bi prolazio - jasni su i nesporni. Dve susedne države ne pokazuju poseban interes za projekat čiju je izradu oživela Vlada Srbije, ali se kao zainteresovana strana pojavila Kina.
Koji bi bili interesi ove velike zemlje, teritorijalno veoma udaljene od balkanske regije, da učestvuje u ovom skupom, gigantskom projektu?
NEMA U EVROPIIdeja za igradnju kanala Dunav-Morava-Vardar-Solun, potekla je 1904. od profesora beogradskog univerziteta Nikole Stamenkovića. Dužina kanala je oko 650 kilometara, a projekat bi podrazumevao izradu brojnih brana, tunela, rukavaca, pristaništa... Prema nekim procenama izgradnja bi mogla da traje i 50 godina, a sve bi koštalo oko 15 milijardi dolara. Do sada je bilo dva pokušaja da se uradi ovaj kanal - jedan 1961, drugi 1973. Oba su propala. U Evropi nema ovako velikih kanala, a sada je najveći Rajna-Majna-Dunav, koji je dugačak 171 kilometar. |
Najveći interes za izgradnju projekta imaju kineske firme, kaže Džu Lijenši, savetnik kineske ambasade za ekonomiju.
- Taj projekat bio bi velika ekonomska šansa za naše firme, a pre svih zainteresovana je firma „Čajna džezuba grup korporejšen“, koja je radila najveću branu u Kini „Tri klisure“ - kaže Džu.
A ministar Bačević, koji kaže da je kanal stogodišnji srpski san, ocenio je da su interesi Kine za ovaj projekat mnogostruki.
- Važno im je da njihova roba ovim plovnim sistemom mnogo lakše i jeftinije dopre do srednje i zapadne Evrope - rekao je Bačević i naglasio da "onaj ko bude na Moravi u Srbiji bez obzira na to kakav vlasnički odnos bude bio, on je i geopolitički i geostrateški prisutan u tom delu Evrope".
Taj projekat bi bijo za Srbiju od strateškog interesa.