Tekst objavljen: 02.10.2012 14:24        


Kakve veze ima Gete sa Evropskom centralnom bankom? Ima i te kako, smatraju učesnici javne rasprave u Nemačkoj i kažu da je on svojim "Faustom II" pogodio samu srž problema monetarne politike.

Kako je Geteov Faust "predvideo" krah evrozone

Vreme je karnevala. Car bi vrlo rado slavio, ali nema novca. U tom trenutku se pojavljuje đavo u liku Mefista i savetuje mu da jednostavno štampa novčanice. Vladar pristaje. Svi su oduševljeni papirnatim novcem. Država se rešava svojih dugova. Narod počinje naveliko da troši.

Iako nije moguće sa sigurnošću predvideti kuda vodi ovakva monetarna politika u evrozoni, u Faustu je eksperiment s papirnatim novcem završio tragično. Jens Vajdman je to ovako izrazio ekonomskim rečnikom. "U daljem razvoju događaja ovakvo veselo poslovanje izrodiće se u inflaciju i finansije će zbog rapidnog obezvređivanja novca biti uništene."
Tako je Johan Volfgang fon Gete u svom delu "Faust II" video papirni novac i državne finansije. Ono što sigurno nije mogao ni da sluti je da je ta tema danas, 180 godina nakon objavljivanja njegovog dela, aktuelnija nego ikada.

Razvoj dužničke krize ima sve više paralela sa Faustom. Čini se da i ECB upravo sledi carevu taktiku kada najavljuje pomoć zemljama u krizi štampanjem svežeg novca.

Ti planovi našli su se na udaru kritike nemačkih ekonomista. Među njima je najglasniji Jens Vajdman, predsednik Nemačke centralne banke (Bundesbank). On je podsetio na Geteovog "Fausta" i svakome je bilo jasno kome je bila namenjena njegova poruka.

"Učesnici su presretni zbog navodnog dobročinstva tako da ni ne slute da će im događaji izmaći iz ruku."


Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
gete faust ecb bundesbank ekonomska kriza kriza evrozone evrozona

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana