Hrvatska se lani, treću godinu zaredom, izdvaja kao zemlja sa najslabijim ostvarenjem privrednog rasta među 10 zemalja srednje i istočne Evrope, a imala je i najveće smanjenje zaposlenosti, pokazala je analiza objavljena u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke.
Poređenje Hrvatske i 10 odabranih zemalja srednje i istočne Evrope pokazuju da je pad BDP-a u 2012. zabeležen u Hrvatskoj, i u još svega tri posmatrane zemlje. Pritom je u Hrvatskoj i Sloveniji zabeležen pad BDP-a od po dva posto, u Mađarskoj 1,7 posto i u Češkoj za 1,1 posto.
Istovremeno baltičke zemlje beleže visoke stope rasta. Privredni rast u Poljskoj i Slovačkoj iznosio je po dva posto, dok je u Bugarskoj i Rumuniji rast od 0,8 i 0,2 posto. U zemljama koje su ostvarile izraženiji rast BDP-a, privrednu aktivnost, uz inostranu potražnju, uglavnom je pomagala i domaća potražnja.
Kada je reč o kretanju zaposlenosti u toku prva tri tromesečja 2012, broj zaposlenih osoba blago je porastao na godišnjem nivou u baltičkim zemljama, Mađarskoj i Rumuniji, dok je u ostalim promatranim zemljama zabeležen pad broja zaposlenih, pri čemu je najveće smanjenje zaposlenosti bilo u Hrvatskoj. Visoke stope nezaposlenosti zabeležene su i u Letoniji i Slovačkoj, dok je najnižu stopu imala Ceška.
U poređenju sa Letonijom, koja kao i Hrvatska beleži visoke stope nezaposlenosti, u toj zemlji je prisutan istovremen rast broja zaposlenih osoba, za razliku od Hrvatske gde je visoka stopa nezaposlenosti i dalje praćena dugotrajnim smanjivanjem broja zaposlenih osoba.
Javni dug se u većini zemalja nastavio da povećava, pri čemu se rastom duga posebno ističu Slovačka i Hrvatska. Javni dug Hrvatske u 2012. iznosio je 53,6 posto BDP-a.
Ostavi komentar