Tekst objavljen: 28.01.2013 8:25        


Firme i građani ne mogu bankama da vrate više od 300 milijardi dinara, odnosno petinu odobrenih zajmova. Od ovog iznosa preduzeća nisu u stanju da vrate gotovo 240 milijardi dinara. A, građani, preduzetnici i poljoprivrednici (svrstani su u jednu kategoriju), bankama ne mogu da otplate oko 67 milijardi uzetih zajmova.

Građani bankama ne mogu da vrate 67 milijardi

Bankari ove zajmove svrstavaju u kategoriju teško naplativih, a analitičari procenjuju da se oko deset odsto pomenutih kredita delimično otpiše.

Za preduzeća, bilo državna ili privatna važe drugačiji aršini kada je u pitanju izmirenje rata koje su „upale“ u kašnjenje duže od 90 dana. Banke, naime, najčešće reprogramiraju obaveze kako bi firma mogla da nastavi da posluje. Naravno, uvek prvo iscrpe sve raspoložive načine kako bi naplatile sporno potraživanje - kaže Branko Živanović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.
Naši građani, bar prema podacima NBS, spadaju u kategoriju dobrih platiša. Ali bankari ništa ne prepuštaju slučaju jer sa produžavanjem krize raste i broj klijenata koji ne vraćaju pozajmljeno. Zato, banke primenjuju proceduru predviđenu za takve slučajeve.

Inače svima je već dobro poznato - kada se ne otplaćuju rate pozajmice najpre krenu SMS poruke i pozivanje klijenta telefonom, pa onda slanje opomena...

- Ukoliko se obaveze ni tad ne izmire, pozivaju se žiranti na plaćanje, aktiviraju administrativne zabrane kako korisnika kredita tako i jemca - kaže Kristina Marković, direktor Sektora za restrukturiranje i naplatu problematičnih plasmana Sberbanke.

Naravno banci je u interesu da neredovnu otplatu reguliše na način prihvatljiv za obe strane, pa se razmatraju mogućnosti reprograma. Tek kad se iskoristi sve ovo, pokreću se takozvani pravni postupci, ili što bi narod rekao ide na tužbu i sud.

Kada građani ne otplaćuju rate zajma, bankari mogu da koriste administrativnu zabranu i hipoteku. Ukoliko građanin ostane bez posla banka mu daje grejs period od šest meseci do godinu dana i za to vreme zajam - miruje.

Posle toga, ukoliko se ne obezbedi stalan izvor prihoda kao što je plata, aktivira se hipoteka ako je zajam obezbeđen, a ako nije, odnosno u pitanju je gotovinski ili potrošački zajam - dug se otpisuje. Jer, za bankare je tada oproštaj dugova jeftiniji od prinudne naplate. Uz to ovakvi krediti stranih banaka koje ovde posluju su reosigurani u inostranstvu.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
dužnici otpis dugova loši krediti nenaplativi krediti otplata kredita kašnjenje u otplati banke banka krediti kredit

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana