Države članice plaši velika nezaposlenost u Hrvatskoj i osećaj beznađa kao i istraživanja koja pokazuju da veliki broj Hrvata uskoro želi da potraži posao u EU.
Istraživanja koja pokazuju da bi većina mladih građana Hrvatske otišla iz zemlje u potrazi za poslom poslužiće kao dodatni argument onim državama Evropske Unije koje nameravaju da koriste pravo na ograničenje pristupa hrvatskih građana njihovom tržištu rada.
| Međutim, stručnjaci kažu da su države koje su odmah omogućile slobodan pristup tržištu rada prošle bolje jer su dobile veći broj kvalifikovanih radnika. U Evropskoj komisiji kažu da se na primeru Austrije i Nemačke, koje su najveći skeptici kad je reč o potpunom otvaranju tržišta rada, videlo da se ni nakon ukidanja svih ograničenja nisu ostvarila predviđanja o masovnoj navali jeftine radne snage. |
Hrvatska, sa svojom populacijom, čini manje od jedan odsto ukupnog stanovništva Evropske Unije.
S druge strane, uprkos krizi, plate u Hrvatskoj još su značajno veće nego u Rumuniji i Bugarskoj i još nekoliko članica EU.
Kada su u EU ušle Bugarska i Rumunija, one su zajedno imale 30 miliona znatno siromašnijih stanovnika u poređenju sa Hrvatskom.
Stanje u Hrvatskoj je, prema istim izvorima, zabrinjavajuće. Nezaposlenost raste, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju beznađe i spremnost velikog broja građana da posao, ako mogu, potraže u inostranstvu.
| Države EU imaju pravo da na nove članice primene tzv. formulu 2 +3 +2, što znači da tokom prve dve godine građanima novih članica mogu da ograniče pravo slobodnog zapošljavanja, a zatim da traže produženje tog roka na još tri odnosno još dve godine sa tim da moraju da dokažu da bi ukidanje dozvole ozbiljno poremetilo njihovo tržište rada. Dakle, maksimalna mogućnost korišćenja prava na ograničenje jeste sedam godina |
Političari će pri tom imati na umu i svoje javno mnjenje, koje, iracionalno ili ne, i dalje negativno gleda na bilo koju liberalizaciju tržišta rada za bilo koga.
U prilog Hrvatskoj ne ide ni činjenica velike domaće stope nezaposlenosti, a nakon što uđe u EU, veću nezaposlenost imaće jedino Grčka i Španija.
Ograničenja koja mogu uvesti članice EU ne znače da građani Hrvatske neće moći raditi u tim državama, ali će im za to, kao i do sada, trebati radne dozvole.
Ostavi komentar