Tekst objavljen: 06.02.2013 15:28        


Mnogo je vode proteklo Dunavom, Moravom i Vardarom sve do Egejskog mora, ali je svaka tekla svojim tokom, od kada se u Srbiji sanja plovni put koji bi povezao ove reke sa solunskom lukom.

Do Soluna sto somuna. Ili jedan kanal

Ideja je rođena pre više od jednog veka, razrađivana u vidu projekata u socijalističkoj Jugoslaviji 1963. i 1971. godine. Svoju renesansu doživela je u novoj Vladi Srbije na čelu sa SNS-om.

Ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Milan Bačević potpisao je u sa kineskom kompanijom „Gezoba korporejšn” Protokol za izradu studije opravdanosti projekta plovnog puta od Beograda do Soluna, za deonicu kroz našu zemlju. Javljaju se i procene da bi realizacijom ove zamisli bio rešen i problem suša i poplava na području korita Morave. Potpredsednica Vlade Verica Kalanović govori o procvatu poljoprivrednih predela uz reku koja „seče srce Srbije“.
Da li je u Srbiji moguće i da li je isplativo realizovati „strateški megaprojekat“, kako ga ministar Bačević oslovljava? Ovo pitanje nije novo, sa starih projekata je skinuta prašina. Osnovno pitanje koje se postavlja u javnosti je - koliko to košta?

U srpskom Parlamentu vođena je žestoka rasprava oko isplativosti projekta. Demokrate i liberali optuživali su vlast da namerava da zaduži građane Srbije za dodatnih 12 milijardi dolara, a ministar Bačević je negirao optužbe i poručio da je "sigurno da se Srbija neće zaduživati".

U javnosti je, kako to u Srbiji obično biva, upućeno mnogo kritika na račun oživljavanja ideje o plovnom putu.

Ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da je priča o grandioznom projektu naučno-fantastična.

Stevanović objašnjava da je Srbija toliko zadužena „da ministri prose po svetu da ne bankrotiramo i niko neće da nam da ni milijardu, a kamoli deset milijardi evra, na koliko je projekat procenjen“.

- Pominjala se i koncesija, ali ne verujem da bi se bilo ko, pa ni Kinezi, usudio da investira pod razumnim uslovima u Srbiji, zato što svi znaju kako poslujemo – kaže Stevanović.

Izgradnjom kanala, plovni put od Beograda do Soluna bio bi skraćen za više od 1.000 kilometara.

Međutim, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu Zoran Radmilović objašnjava da bi na toku od 650 kilometara trebalo izgraditi čak 58 prevodnica. Radmilović napominje da je moguće i neophodno utvrditi koje su to količine robe koje će prolaziti kroz taj kanal da bi bilo opravdano ploviti njime.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Dunav-Morava-Vardar-Egej brodski transport rečni transport infrastruktura saobraćaj investicije

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana