Tekst objavljen: 06.11.2012 11:44        


Najmanje polovina sadašnjeg broja od 780.000 individualnih porodičnih gazdinstava neće opstati u konkurenciji sa farmerskim sektorom Evropske unije.

11 srpskih seljaka proizvede tek kao jedan nemački

Poslednji je čas da Srbija sama izradi strategiju razvoja poljoprivrede kako bi pokašala da se izvuče iz niske konkurentnosti u odnosu na evropske poljoprivrednike, kaže predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić.

Ševarlić smatra da bi dozvoljavanje uzgajanja genetski modifikovanih organizama (GMO) na području Srbije, što je jedan od uslova za prijem naše zemlje u Svetsku trgovinsku organizaciju, bilo ravno “zabijanju glogovog koca u srce Srpskog argobiznisa”.
- Ako jedan poljoprivrednik u Srbiji proizvodi 11 puta manje hrane u odnosu na farmera u Nemačkoj, a od početka 2014. godine ćemo imati borbu sa evropskim konkurentima na našem tržištu, poslednji je čas da učinimo nešto kako bi povećali konkurentnost našeg poljoprivrednika - rekao je Ševarlić.

On je podsetio da će verifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ( SSP) od strane poslednje članice EU početi da teče rok od četiri godine, nakon kojeg će kupci iz EU imati pravo da kupuju zemljište u Srbiji pod istim uslovima kao domaći kupci, za šta je ocenio da je u pitanju nonsens, budući da je u pitanju “neobnovljivi, neumnoživi i neprenosivi resurs kojeg sve je manje”.

- Ni jedna od poslednje primljenih deset članica EU, uključujući i Hrvatsku, to nije dozvolila dok ne uđe u punopravno članstvo, a pojedine zemlje su zadržale moratorijum na takvu prodaju zemlje i po isteku perioda od 7 godina u slučaju Mađarske, odnosno 12 godina u slučaju Poljske, koja sada traži produžetak za još tri godine - rekao je Ševarlić.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
seljaci poljoprivreda poljoprivrednici agrar selo zemljoradnja

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana