BEOGRAD, 9. decembra (Tanjug) - Član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković ocenio je danas da su jedino u Železnicama Srbije ostvareni suštinski pomaci u reformama kada su u pitanju javna ili državna preduzeća.
"Zadovoljni smo reformama u Železnicama, smanjuju broj zaposlenih za 3.000 do kraja godine, zatvorili su 400 kilometara pruga koje se ne koriste, i to treba nastaviti i naredne godine", rekao je Vučković na konferenciji za novinare na kojoj je Fiskalni savet izneo svoje ocene o budžetu za 2017.
Nasuprot Železnicama, smatra on, u Srbijagasu ne pokazuju napore i volju za sprovođenjem suštinskih promena i za rešavanjem problema naplate dugovanja, već, kako je rekao, nastavljaju sa praksom pretvaranja svojih potraživanja u akcije preduzeća koja su već gubitaši i tako preuzimaju njihove dugove.
"Srbijagas je preuzeo privatnu firmu ''Toza Markovic'' zbog duga, a ta firma ima svojih 20 miliona evra duga, pa se postavlja pitanje šta će sada da radi, da li će da plaća te dugove. Reformi nema ni u EPS-u, jer je za otpuštanje predviđeno samo 2.000 ljudi uz izdašne otpremnine", rekao je Vučković.
On je kao jedan od rizika po javne finansije u 2017. godini istakao nerešavanje problema statusa preduzeća u privatizaciji, kao i nespremnost države da do kraja ide sa likvidacijom firmi koje su praktično već "mrtve".
Kao primer je naveo to što je država ponovo oživela neke firme koje su već bile u stečaju, poput Fabrike reznog alata, FAP-a, MSK...
Vučković je izrazio bojazan da država da bi privatizovala pojedina preduzeća ne dođe u iskušenje da preuzima i njihove komercijalne dugove.
"Galenika ima dug prema bankama od devet milijardi dinara i Vlada može doći u iskušenje da preuzme njihov dug od devet milijardi dinara prema bankama kao što je to uradila u slučaju JAT-a", rekao je.
On je zaključio da je potrebno da se prekine sa praksom tolerisanja dugova, da treba da se predvide subvencije za finansiranje opstanka odabranih preduzeća, a da se ostala prepuste stečaju uz čvrsto budžetsko ograničenje.
Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov je rekao da deo budžetskih rashoda od 500 miliona evra nije transparentno prikazan, navodeći da nisu pojedinačno navedena preduzeća čije su garancije aktivirane, već je dat njihov zbirni iznos od 35 milijardi dinara, što je slučaj i kod subvencija za investitore i rashoda za kazne i penale.
Altiparmakov smatra da je nedostatak predloženog budžeta i to što ne postoji sistem praćenja akumuliranja docnje, odnosno gomilanja neplaćenih računa, koje posle država mora da servisira.
Prema njegovom mišljenju, problem predstavlja i nepostojanje registra institucija koje pripadaju budžetu. To, kako je rekao, nije samo problem trošenja para poreskih obveznika, već i sistemski problem - da se sagleda da li postoji više institucija koje rade sličan ili isti posao i da li su sve one potrebne.
Ostavi komentar