SARAJEVO, 30. januara (Tanjug) - Bosna i Hercegovina sve više tone u dužničku krizu koju "politička elita pokušava da prikrije proizvodnjom političkih kriza", rečeno je na današnjoj konferenciji Centara civilnih inicijativa, na kojoj je predstavljen izveštaj pod nazivom "Stanje nacije 2017".
Adis Arapović iz ČI-ja istakao je da investicije opadaju, udeo sive ekonomije je i dalje visok, a budžeti su preopterećeni plaćanjem dugova, prenosi portal klix.ba.
"Uprkos najavama, još nema rasterećenja privrede. Čak se uvode nova poreska i paraporeska opterećenja. Dug javnih preduzeća iznosi više od tri miliona KM (1,53 miliona evra) i ugrožava penzioni i zdravstveni sistem...I dalje se više od četvrtine budžeta troši na plate", rekao je Arapović.
Od donošenja reformske agende realizovano je 48 odsto mera - na nivou BiH 52 posto, u Federaciji BiH 36 odsto a u Republici Srpskoj 51 procenat.
Zaključno s trećim kvartalom 2016. godine ukupan javni dug manji je za dva posto, ali javna statistika u BiH uopšte ne obuhvata ceo javni dug, već samo evidentirana finansijska zaduživanja vlada prema kreditorima, a ne ostatak dugova javnih preduzeća.
Na konferenciji je prvi put objavljen podatak da vlade u BiH duguju 2,1 milijardu KM (1,07 milijardi evra) komercijalnim bankama i da taj dug raste iz godine u godinu.
Zaduženost po stanovniku raste i iznosi 3.370 KM (1.723 evra), a u RS je za 80 odsto veća nego u Federaciji BiH. Podaci su zaključni s drugim kvartalom 2016. godine.
"Nastavlja se dužnička kriza, jer više od pola prihoda entitetskih budžeta odlazi na otplatu duga. Preciznije, u FBiH u budžetu za 2017. godinu 65 posto prihoda je unapred potrošeno na otplatu duga, što je gotovo dve trećine, a u RS je to 42 odsto. Teret servisiranja duga u enitetskim budžetima je zarobio javne finansije i ne možemo više govoriti o razvojnim, socijalnim i stabliziracionim budžetima, već o dužničkim budžetima", rekao je Arapović.
Zabeležen je i drastičan pad stranih investicija. Za devet meseci 2016. godine u BiH je evidentirano 81 milion KM direktnih stranih investicija (41,4 miliona evra). Poređenja radi, u Srbiji je bilo dve milijarde KM (preko 1,0 milijarde evra), u Sloveniji isto, dok je u Hrvatskoj bilo više od pola milijarde KM, navodi se u tekstu.
Ostavi komentar