Tekst objavljen: 03.08.2015 16:30        


U Evropskom parlamentu pokrenuta je inicijativa da se stane na put prodaji iste robne marke, a različitog kvaliteta u starim i novim članicama EU i da se ta praksa proglasi prevarom.

Sve više robe sumnjivog kvaliteta iz zemalja EU

Udruženja potrošača navode da roba lošijeg kvaliteta stiže uglavnom iz Rumunije, Bugarske, Mađarske i Poljske.

U Srbiji do sada nisu rađena uporedna istraživanja kvaliteta proizvoda sa onim u zemljama EU, ali se od potrošača stalno može čuti da je „ono što nije dobro za tržište EU završilo najverovatnije u Srbiji“.

Predsednica Centra potrošača Srbije (CEPS) Vera Vida rekla je Tanjugu da im se često obraćaju građani sa pritužbama na kvalitet iste robne marke kod nas i u Evropi, kao i to da postoji velika razlika u kvalitetu kozmetike, tehnike, hrane, obuće.

„Začini sadrže više soli nego povrća, kremovi imaju manje lešnika, a u proizvode od meda stavlja se kukuruzni sirup“, navela je Vida.

S druge strane, ovi proizvodi se na isti način reklamiraju kod nas kao i u zemljama u kojima su znatno kvalitetniji, ista im je i ambalaža, a čak se ni cene se ne razlikuju, pa se dešava da kod nas budu i veće“, rekla je Vida.

Roba lošijeg kvaliteta stiže uglavnom iz Rumunije, Bugarske, Mađarske i Poljske, gde velike svetske kompanije imaju razvijenu proizvodnju namenjenu za stanovništvo ovog dela Evrope, navela je Vida.
Roba lošijeg kvaliteta stiže uglavnom iz Rumunije, Bugarske, Mađarske i Poljske, gde velike svetske kompanije imaju razvijenu proizvodnju namenjenu za stanovništvo ovog dela Evrope, navela je Vida.

Upoređene su namirnice u prodavnicama u Nemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj i utvrđeno je da su proizvodi lošijeg kvaliteta namenjeni novim članicama EU, ukazala je Vida.

O ovoj temi – razlikama koje su očigledne između kvaliteta robe istih marki, koja se prodaje u starim i novim članicama EU, raspravljao je i Evropski parlament, kako bi se ovoj vrsti obmane stalo na put, podsetila je Vida.

Naime, u Evropskom parlamentu pokrenuta je inicijativa da se ta praksa proglasi prevarom. Za razliku od SAD, EU nema opšteprihvaćenu definiciju prevare s hranom, jedino regulativa 178/2002 propisuje kako je zabranjeno „obmanjivati potrošače“.

U Srbiji ni udruženja potrošača niti bilo koja državna institucija nije radila uporedna ispitivanja kvaliteta proizvoda sa kvalitetom proizvoda u zemljama EU, dodala je Vida.

Prema njenim rečima, pored nedostatka finansijskih sredstava, tu je i izostanak želje države da svojim potrošačima obezbedi isti ili bar približni kvalitet proizvoda kakav imaju potrošači u zemljama EU.

Nadležne inspekcije, napomenula je, proveravaju da li je proizvod bezbedan i da li ono što je napisano na deklaraciji odgovara sadržaju, a ne kakav je isti takav proizvod koji se kod nas uvozi sa proizvodom u EU.

Na pitanje kako tome stati na put, Vida odgovara – češćim inspekcijskim kontrolama i osnaživanjem udruženja potrošača.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
kvalitet proizvoda kvalitet hrane proizvodi proizvodi iz eu

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana