SARAJEVO, 25. novembra (Tanjug) - Nivo sive ekonomije u Bosni i Hercegovini iznosio 25,5 procenata u 2014. godini, a sektor hrane, pića i cigareta u tome učestvuju sa 42 odsto, pokazali su rezultati studije kompanija MasterKard (MasterCard) i EY. Ovo je prvi put da je siva ekonomija u BiH analizirana u celini, kako njeni pasivni, tako i aktivni aspekti, prenosi portal Indikator, pozivajući se na televiziju N1.
Pasivna komponenta oslikava situacije u kojima potrošač u gotovini plaća redovnu cenu, ali prodavac ne registruje tu transakciju (npr. ne izda račun za ugostiteljsku uslugu) i na taj način profitira izbegavajući plaćanje poreza državi.
Gotovinsko plaćanje je razlog pasivne sive ekonomije, pa se ona može suzbiti putem povećanja učestalosti korišćenja elektronskih načina plaćanja.
Situacija je nešto drugačija kod aktivne sive ekonomije, gđe obe strane koje učestvuju u transakciji profitiraju od njenog neprijavljivanja (npr. potrošaču je omogućeno da za neku građevinsku uslugu plati cenu koja je niža od redovne, ukoliko ne zahteva izdavanje računa od strane pružaoca usluge).
Nasuprot pasivnoj komponenti, promovisanje elektronskih načina plaćanja možda neće imati uticaja na aktivnu sivu ekonomiju, s obzirom na to da će, kako potrošač, tako i prodavac, nastaviti da vrše gotovinsko plaćanje, s ciljem profitiranja od neprijavljivanja transakcije.
Stoga se aktivna siva ekonomija mora suzbijati drugim instrumentima, na primer putem inspekcija rada.
Prema procenama studije, pasivna siva ekonomija dostiže 21 odsto BDP-a, što predstavlja 1,1 milijardu konvertibilnih maraka (562 miliona evra) prihoda koje je država izgubila usled neoporezivanja ostvarene dobiti kompanija i neubiranja PDV-a, navodi se u tekstu.
Ostavi komentar