Tekst objavljen: 06.10.2019 9:00        


Za razliku od 2018. godine kada je u Srbiji izdato ukupno 8.990 dozvola za rad stranim državljanima, do kraja septembra ove godine Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) već je obezbedila 8.914 takvih dozvola za rad strancima u zemlji, čime se sasvim približila prošlogodišnjem broju izdatih dozvola.

Srpske radne dozvole najviše dobijaju Kinezi

Dve trećine stranaca, njih 5.784, zaposlili su poslodavci u Beogradu, dok su ostali posao pronalazili kod poslodavaca u Novom Sadu, Boru, Nišu, Sremskoj Mitrovici, Pančevu, Subotici, Kraljevu, Čačku, Leskovcu, Kruševcu, Novom Pazaru…

U NSZ-u naglašavaju da se ne može utvrditi koliko stranaca zaista radi u glavnom gradu, jer poslodavci zahtev za izdavanje dozvola za rad podnose prema svom sedištu, iako stranac radi u njihovom ogranku koji se nalazi u drugom gradu. Strani državljani najčešće imaju srednju stručnu spremu, a najveći broj radnih dozvola izdat je državljanima Kine i Ruske Federacije, potom slede Turci, Ukrajinci i Italijani, pa državljani iz zemalja iz okruženja.

U većem broju slučajeva reč je o muškim stranim državljanima.Međutim, za zapošljavanje državljana Srbije u inostranstvu najveće interesovanje pokazuju Slovenija, Nemačka i Hrvatska kojoj su često potrebni sezonski radnici u turizmu i ugostiteljstvu.

U NSZ-u dodaju i da su slovenačkim poslodavcima najviše potrebni vozači, građevinski radnici, varioci i ugostitelji, dok Nemačka uglavnom najviše potražuje vozače i medicinske sestre opšteg i pedijatrijskog smera.

– Na osnovu prijavljenih potreba poslodavaca registrovanih u inostranstvu (stranih poslodavaca), NSZ je u toku ove godine, sve do 24. septembra, sprovela više postupaka posredovanja u zapošljavanju naših državljana za rad u inostranstvu.

Na taj način van Srbije je počelo da radi samo 10 osoba, od kojih je šest našlo zaposlenje na pomoćnim poslovima u turizmu sezonskog karaktera u Hrvatskoj, a četvoro je dobilo posao medicinskih radnika u Nemačkoj.

Prema ostalim prijavama potrebe za zapošljavanjem nije bilo zainteresovanih kandidata za posao u inostranstvu na oglašenim radnim mestima, ili se nije prijavio dovoljan broj domaćih državljana sa traženim kvalifikacijama – nabrajaju u NSZ-u. U okviru projekta „Tripl vin”, a koji zajedno sprovode NSZ, nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – GIZ i nemačka Centrala za rad i posredovanje sa strancima, u prvoj polovini 2019. godine zaposlena su 44 državljanina Srbije.

Ipak, postoji i određeni broj ljudi koji su samostalno pronašli poslodavca na poslovima zdravstvene nege u Nemačkoj, ali su i potpisali ugovore o radu uz posredovanje nacionalnih službi za zapošljavanje Srbije i Nemačke. Takvih državljana Srbije do kraja juna ove godine bilo je 236.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Sporazumi za zapošljavanje

Bilateralni sporazumi o zapošljavanju čiji je cilj da obezbede zaštitu naših državljana prilikom zapošljavanja u inostranstvu, za sada su zaključeni sa Nemačkom, Slovenijom, BiH i Belorusijom, a u toku su pregovori i sa državom Katar i Maltom.

Zahvaljujući takvim sporazumima propisuju se najmanje jednaki uslovi rada za naše državljane sa državljanima zemlje zaposlenja, kroz regulisanje brojnih pitanja koja se odnose na život i rad u zemlji zaposlenja.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Srbija zapošljavanje radna dozvola NSZ

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana