Tekst objavljen: 24.01.2020 12:55        


Naši građani uskoro će moći, među prvima u Evropi, da plate robu skenirajući pametnim telefonima kju-ar kod (QR code) s proizvoda

Preko QR koda ćemo moći i da plaćamo struju i komunalije?

Nastavak širenja mreže usluga instant-plaćanja podrazumevaće da u svakoj prodavnici kupci robu mogu platiti putem telefona i kju-ar koda.

Za trgovce će to biti korisno jer će istog trenutka dobiti novac za prodatu robu pa neće čekati po nekoliko dana, kako je to inače slučaj kada se plaćanje obavlja karticama.

Prosjacima u Kini novac stiže e-poštom

Vlade mnogih zemalja u Zapadnoj Evropi donose zakone kojima se gotovina gotovo u potpunosti isključuje iz opticaja. Za lidera po tom pitanju smatra se Švedska, koja je zacrtala plan da do 2023. godine postane društvo gotovo bez gotovine U Kini već odavno sve se može uraditi telefonom, pa tako već pet godina prosjaci na ulicama Kine novac mogu da prikupljaju putem elektronskog plaćanja i čitanja kju-ar kodova sa smart telefona.

Tako svako ko poželi da udeli nešto novca prosjacima u Kini, to čini preko svog smart telefona, skenirajući kju-ar kod koji se nalazi kod prosjaka i na taj način im pomože.




Ceo postupak je pri kraju jer svakoj državi je u interesu da ima što manje gotovine, pošto upotreba keša, osim rizika da bude ukraden, zahteva skupe procedure čuvanja, transporta i skladištenja, izjavila je viceguvernerka NBS-a Dragana Stanić. Posredi je, dodala je, nešto što je i za Evropsku uniju praktično tek u planu, dok naša zemlja na tom sistemu plaćanja uveliko radi.

Ustanovili smo pravila šta tačno treba da sadrži kju-ar kod, i ceo sistem oslanja se na iskustva, praksu, domaće i međunarodne zakone da bi se obezbedila sigurnost plaćanja, veli Stanićeva.

Po rečima ekonomskog analitičara Milana Kovačevića, širenjem novih usluga u oblasti e-plaćanja smanjuje se količina keša u opticaju, što je praksa u brojnim razvijenim zemljama sveta, čiji primer treba da sledi i naša.

Svako unapređenje poslovanja i savremeniji način plaćanja su dobra vest, kazao je Kovačević.

Prema njegovim rečima, problem je jedino pismenost stanovništva, koja je kod nas niska, naša deca ni u školi ne uče ništa o tome, mnoga mesta nemaju dodira s novim tehnologijama. NBS treba da se postara da to sistemski bude dobro uređeno. Građani koji se već snalaze s novim tehnologijama taj način plaćanja će preuzeti odmah jer je sve brže i kontrola troškova je lagana, oni koji se u tome ne snalaze normalno da će se u početku ustručavati.

Po njegovim rečima, Nacionalna strategija Republike Srbije za mala plaćanja 2019–2024, između ostalog, predviđa duplo veći rast elektronskog i mobilnog bankarstva u zemlji.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Manje novca u opticaju znači veliku uštedu NBS-u. Ali moramo ubrazati sva plaćanja, a NBS bi trebalo racionalnije da koristi devize. Kod nas je prebacivanje novca s jednog deviznog računa na drugi u bankama skupo, zbog čega građani dižu pare, stavljaju ih u torbu i nose u drugu banku. Bilo bi dobro i da se olakša i promet između suseda s kojima imamo jako veliku trgovinsku razmenu i koji imaju druge valute, kazao je Kovačević.

U Srbiji se svakog meseca izda najmanje 15 miliona računa – za struju, telefon, komunalije i druge usluge koje građani plaćaju. Plaćanje telefonom, odnosno skeniranjem kju-ar koda, samo je jedan od načina da se izbegne dugo stajanje u redovima pred šalterima. Broj plaćanja karticama na internetu u prošloj godini bio je devet miliona, što je milion više u odnosu na 2018. godinu. Najviše plaćanja bilo je na domaćim sajtovima, odnosno u onlajn prodavnicama, oko 4,7 miliona.

Kada je reč o bezgotovinskom plaćanju, za samo godinu, od sredine 2018. do polovine prošle godine, broj POS-terminala uvećan je 13 odsto, odnosno za oko 10.000.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
plaćanje skeniranjem QR koda QR KOD računi za struju komunalije

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana