Platu sa zakašnjenjem prima 650.000 ljudi u Srbiji

U Srbiji oko 650.000 zaposlenih prima zarade sa zakašnjenjem, dok oko 50.000 njih ne prima nikako, rekla je danas Živka Pržulj sa Beogradske bankarske akademije, dodajući da zarade utiču na motivaciju radnika. 

"Svega 17.000 privatnih preduzeća isplaćuje zarade redovno", rekla je Pržulj, dodajući da je sve to jako loše za motivaciju za rad.

Ona je na regionalnoj konferenciji "Zarade i modeli nagrađivanja" u Beogradskoj bankarskoj akademiji rekla da zarade apsolutno utiču na motivaciju, ali da to ne može da se gleda uprošćeno u smilsu veća zarada - veća plata - više truda.

"Veoma je kompleksan taj odnos i važno je poznavati načine na koji zarade deluju na motivaciju", navela je Pržulj i istakla da su u Srbiji zarade niske i da ne obezbeđuju egzistencijalni minimum.
Kako kaže, plate su nedovoljne da se ljudi trude, pa takve zarade deluju demotivaciono, odnosno stvaraju apatiju i nezadovoljstvo.

"Uz to su zarade i nepravične, jer postoje velike razlike, postoji dosta učešća i odlučivanja po nekoj individulanoj proceni, ugovoranjem sa pojednicima", kazala je Pržulj na skupu čiji je medijski pokrovitelj Tanjug.

Kako navodi, tamo gde postoje kriterijumi, sistemi zarade su bazirani uglavnom na školskoj spremi, i na poziciji organizacije, a nisu vezani za poslove, kompetencije i rezultate. Prema njenim rečima, sve to utiče demotivaciono.

"Mislim da su radnici u stvari svi zaposleni u Srbiji prilično nezadovoljni zaradama i da je najgore to što je veoma veliki broj - oko 650.000 njih prima zarade sa zakašnjenjem, a oko 50.000 ne prima nikako", istakla je Pržulj.

Ona je istakla i da je prema statističkim podacima, prosečna mesečna zarada oko 39.000 dinara, a da je potrošačka korpa oko 65.000 dinara.

Pržulj je rekla da je opasno kada nemate kriterijume, odnosno ako neko pre svega na osnovu svoje procene, neki menadžer, određuje zarade i što nema veze između rezultata rada i zarade.

Ona je naglasila da su rezultati istraživanja u Americi na uzorku od 200 kompanija pokazali da 10 odsto povećanje zarade prema učinku utiče na produktivnost 1,5 odsto.

"Zarade prema učinku su ono čemu treba da težimo, a ne prema pozicijama, školskoj spremi, simpatijama", zaključila je Pržulj.