Tekst objavljen: 28.11.2013 12:30        


rbije će za saniranje propalih i posrnulih banaka u državnom vlasništvu platiti 700 miliona evra. Gašenje dve velike finansijske kuće, Nove Agrobanke i Razvojne banke Vojvodine, koštalo je 600 miliona evra. Tu je potom i poslednji slučaj – Privredna banka Beograd, sa štetom od sto miliona.

Na propale i posrnule banke spiskano 700 miliona evra

Ispada da nas ono malo „naših“ banaka koje su preostale na tržištu papreno košta. Stručnjaci smatraju da praksu pokrivanja gubitaka i isplata svih depozita treba prekinuti i ograničiti se samo na zakonski minimum. Rešenje je oštra kontrola na svim nivoima. Ukoliko se, pak, u nekoj banci pojave ogromna nenaplaiva potrživanja, stečaj bi bio jeftinije rešenje.

Da bi država mogla zaštedeti kod reševanja tih problema smatra i Mališa Đukić s Beogradske bankarske akademije. – Država se zakonom obavezala na to da garantuje za iznose do 50.000 evra po računu – podseća Đukić. – Međutim, kada su, do sada, banke ostajale bez dozvole za rad, deponentima su isplaćivane kompletne sume s računa, i osigurani i ne osigurani depoziti. U nekoliko navrata iz Ministrastva finansija stizala su upozorenja da će takva praksa prestati. No, kada pogledate budžet predložen za narednu godinu i brojke koje se odnose na banke, jasno je da će se tako nastaviti.
Uz to, treba podsetiti na to da će Agencija za osiguranje depozita u 2014. morati da se dokapitalizuje s 360 miliona evra.

Na tržištu Srbije posluje 30 banka, što se smatra prevelikim brojem. Kamate su više nego u okruženju zbog niskog kreditnog rejtinga i visokog rizika ovog tržišta. Zato broj kuća ne utiče kod nas na oštriju konkurenciju koja bi donela pad kamata.

Zbog viška državnih banka imamo samo problem pa se postvalja pitanje koje je najracionalnije rešenje za njih.

Očigledno je da su uprave u državnim bankama dodeljivale kredite po kriterijumima koji nisu bili dovoljno profesionalni. Onda se oni nisu vraćali i to je banke guralo u gubitke. I tako sve dok nisu ispunile uslove da im Narodna banka oduzme dozvolu za rad – objašnjava stručnjak s Novosadskog univerziteta Siniša Ostojić i dodaje da bi se "teško za te banke i one koje će se naći u sličnom problemu moglo naći zadovoljavajuće rešenje da opstanu na tržištu".

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
ekonomija ekonomska kriza Srbija državne banke propale banke bankarski sektor bankarsko tržište banke

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana