BEOGRAD, 19. novembra (Tanjug) - Ministar privrede Goran Knežević izjavio je, za sutrašnje izdanje "Politike" da je RTB Bor jedan od značajnijih ekonomskih problema Srbije, ali da je još rano govoriti koja strana kompanija će doći u Bor.
"To je velika investicija od strateškog značaja. Nije svejedno ko će doći u Bor", rekao je Knežević i dodao da u ovom trenutku stečaj tog preduzeća ne dolazi u obzir, iako je to najlakše rešenje.
Prema njegovim rečima, Vlada Srbije je pokušala određene probleme da reši usvajanjem unapred pripremljenog plana reorganizacije, kojim će 90 odsto duga biti otpisano.
"Otpis dugova je jedan od puteva za ozdravljenje kompanije, kako bismo strateškom partneru mogli da kažemo da je država učinila sve da preduzeće može da funkcioniše", rekao je Knežević.
Prema njegovim rečima, većinu svojih obaveza u 2016. godini to preduzeće je redovno izmirivalo, a ostao je deo duga prema EPS-u za struju, a ta sredstva su planirana budžetom za 2017. godinu.
Govoreći o dugovanjima petrohemijskog kompleksa prema "Srbijagasu", Knežević je kazao da "Azotara" i "Petrohemija" zbog tržišnih uslova, odnosno visoke cene gasa, nisu mogle da se izbore sa obavezama.
Upitan da prokomentariše to što je direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović tvrdio da petrohemijski kompleks redovno izmiruje svoje obaveze, Knežević je rekao da odgovor na to mora da se potraži od Bajatovića.
"Nije MMF do tih podataka došao tajnim kanalima, mi smo ih obavestili", rekao je ministar priovrede.
Kako je rekao, zbog objektivnih i subjektivnih faktora vlada na vreme nije obaveštena o dugovima, a oni su u određenom trenutku narasli.
Prema njegovim rečima, vlada će i u toj oblasti pokušati da nađe strateške partnere.
"Razgovaraćemo sa Mađarima, razgovarali smo sa Rusima i Kinezima. U Kazahstanu je bilo razgovora o tome da oni preuzmu deo tehnologije, kao i da vidimo na koji bismo način mogli jeftinom sirovinom da omogućimo da ove firme rade bolje i kvalitetnije", rekao je Knežević.
Govoreći o "Azotari", on je podsetio da su se u njoj desile havarije krajem 2015. godine, a da su rukovodioci napravili pogrešnu procenu, tako da se remont prilično odužio.
"Nismo imali određene podatke. Racionalnije bi bilo da prekinemo proizvodnju na šest ili sedam meseci. Informacije koje smo dobijali na nedeljnom nivou nisu odgovarale realnom stanju. Utrošeno je 2,5 milijardi na remont do čega ne bi došlo da smo o tome informisani na vreme", rekao je Knežević.
Ostavi komentar