BEOGRAD, 17. novembra (Tanjug) - Ministar finansija Dušan Vujović je izjavio da se u 2017. godini očekuje da će fiskalni deficit pasti na 1,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Vujović je, u intervjuu za najnoviji broj magazina "Diplomacy||Commerce", rekao da će u narednoj godini Vlada nastaviti proces postepene fiskalne konsolidacije, koja će omogućiti ciljano povećanje penzija i plata u javnom sektoru i obezbediti dugoročnu održivost javnog duga.
Ministar je naveo da će se, međutim, udeo koji penzije i plate u javnom sektoru imaju u BDP-u smanjivati, krećući se ka održivijem nivou u srednjoročnom periodu.
"Tokom protekle dve godine smo već postigli 3,9 odsto strukturnog fiskalnog prilagođavanja. Moramo da napravimo jedan mali korak u 2017. godini kako bismo postigli strukturni fiskalni cilj od 4,0 odsto postavljen u okviru trogodišnjeg programa", rekao je, dodajući da se postepeno pomeramo od mera štednje ka održivom rastu. Na pitanje šta će biti najveći izvori ekonomskog rasta u 2017. i u periodu od 2018-2020. godine, Vujović odgovara da će, sa stanovišta tražnje, to biti investicije, izvoz i lična potrošnja, dok će sa stanovišta ponude, prerađivačka industrija nastaviti da pruža nova radna mesta, da generiše prihode i dodatu vrednost i u 2017. godini i na srednji rok.
"Na duže staze, pak, moderne usluge će postati izuzetno važne, i to ne samo u tradicionalnom IT sektoru, već u široj digitalnoj ekonomiji i u oblasti profesionalnih usluga".
Glavni izvor nove dodate vrednosti biće, kako objašnjava, povećana produktivnost, najpre putem smanjenja stope nezaposlenosti, a na duži rok kroz inovacije i veću konkurenciju.
Govoreći o najvećim budućim reformskim izazovima, Vujović je naveo da će uspešna fiskalna konsolidacija i makroekonomska stabilnost biti održive na duži rok samo ako su dopunjene strukturnim reformama i ako vode do snažnog inkluzivnog rasta.
"U našem slucaju, strukturni izazovi uključuju reformu javnog sektora (javna uprava, obrazovanje i zdravstvo) koja omogućava građanima moderne i efikasne usluge i oslobađa njihovo vreme za produktivan rad, učenje i dokolicu", izjavio je Vujović.
Isto tako je važno, kako ističe, sprečavanje iscrpljivanja javnih resursa od strane velikih komunalnih preduzeća (Srbijagasa i EPS-a) i preduzeća u državnom vlacsništvu (npr RTB Bora, Resavice, Petrohemije, Azotare i MSK).
"To je bio glavni faktor rizika u prošlosti i ponovno pojavljivanje dugovanja se ne sme dopustiti. U početnom nacrtu reformskog programa smo naglasili da je restrukturiranje javnih preduzeća srž strukturnih reformi", istakao je on.
Ministar je najavio i usvajanje uredbe o upravljanju javnim investicijama koja će osigurati doslednu metodologiju za procenjivanje svih razvojnih investicionih projekata, najpre u fazi identikacije projekta, onda na nivou preliminarne studije izvodljivosti i na kraju na nivou studije izvodljivosti (kada je finansiranje osigurano).
Vujović je istakao i da javni dug pada godinu dana brže nego što je planirano programom podrške Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i našom trogodišnjom fiskalnom strategijom.
"Trenutno, javni dug je na 70,8 odsto BDP-a, a projektovano je da će ostati ispod 74 odsto BDP-a krajem 2016. godine, uprkos očekivanim obavezama po osnovu starih dugova javnih preduzeća".
Prema njegovoj oceni, ključ za smanjenje udela javnog duga u BDP-u i za dostizanje održivog nivoa javnog duga jeste osiguranje primarnog suficita, koji je Srbija, kako kaže, već ostvarila.
Upitan da prokomentariše česta poboljšanja revizija ključnih makroekonomskih pokazatelja, Vujović je potvrdio da je u proteklih nekoliko godina zaista primetan obrazac podizanja revizija za Srbiju.
"Prvobitna projekcija rasta BDP-a Srbije za 2016. godinu je iznosila 1,2 odsto, da bi potom bila revidirana na 1,8, a posle toga na 2,5 odsto. MMF sada očekuje realni rast BDP-a od 2,7 odsto u 2016. godini, sa mogućim potencijalnom za rast, ukoliko se poslednji kvartal ispostavi kao bolji od prvobitno procenjenog", naveo je.
Takođe je, kako dodaje, došlo i do revizije projekcija fiskalnog deficita, pa se tako u 2015. godini najpre deficit budžeta opšte države od 5,9 odsto BDP-a, a na kraju je iznosio 3,7 odsto BDP-a.
"Ove godine, prvobitne procene deficita su iznosile 4,0 odsto BDP-a, a očekuje se da će na kraju biti upola manji", izjavio je Vujović.
Što se tiče reforme Poreske uprave, ministar je rekao da predložene izmene uključuju veću orijentaciju na procenu rizika, uspostavljanje racionalnije mreže kancelarija, postepeno ukidanje nesuštinskih funkcija u tom poslu, unapređenje usluga za klijente/poreske obveznike...
Na pitanje kakvi su planovi za povećanje poreskih prihoda u svetlu borbe protiv sive ekonomije, Vujović je istakao da je redukovanje sive ekonomije važan element naše strategije i da su koordinisani napori njegovog ministarstva, Poreske uprave i Uprave carina usmereni na otkrivanje, praćenje i smanjenje sive ekonomija.
"Država treba da podiže nivo javne svesti o negativnim posledicama sive ekonomije, da poboljša sistem nadzora i da efikasnije procesuira kriminalne radne i prekršaje. Može da smanji obim sive ekonomije davanjem podsticaja za bezgotovinsko plaćanje i elektronsko vođenje knjiga, uključivanjem šire javnosti putem poreske lutrije i drugim metodama", zaključio je Vujović.
Ostavi komentar