Tekst objavljen: 25.07.2015 16:58        


Sezonski poslovi mogu da budu paravan za novčanu prevaru, ali i za trgovinu ljudima i zato bi trebalo proveravati svaku sumnjivu poslovnu ponudu.

Evo kako poslodavci varaju sezonske radnike

Na to upozorava koordinator za odnose sa javnošću organizacije Astra Katarina Ivanović.
Navodeći da prevare radnika variraju od novčanih prevara do radne eksploatacije kao najtežeg oblika trgovine ljudima, Ivanović je Tanjugu rekla da je organizacija Astra od početka godine dobila 50 prijava različitih firmi, poslodavaca i agencija za zapošljavanje.

"Svaka sumnjiva poslovna ponuda može biti paravan za trgovinu ljudima i uvek govorimo da su takve osobe pod rizikom i da bi ih upravo zato trebalo proveriti. Svim građanima koji traže sezonske, privremene poslove ili traže stalno zaposlenje uvek savetujemo da dobro provere preko kojih poslodavaca i firmi odlaze u inostranstvo, ali i na poslove u našoj zemlji", rekla je Ivanović.

Prema njenim rečima, najčesći poslovi jesu sezonski – branje voća u inostranstvu, rad u kući ili u hotelima, modeling.

Kako kaže, to su sve ponude koje izgledaju poprilično realno te je normalno da građani, kada se pogleda celokupna situacija u kojoj živimo, prihvataju sumnjive ponude i ne obaziru se toliko na ono što im se nudi.

“Stalno apelujemo na građane da putem Astrinog SOS telefona provere punude jer naše konsultantkinje obraćaju pažnju na dosta detalja za koje građani ili ne znaju ili nisu navikli“, rekla je Ivanović. 

Ona je istakla da ljudi koji žele da idu na rad u inostranstvo moraju da znaju da po radnu vizu moraju da odu lično i da ona ne može da se dobije preko agencije, odnosno da više ne postoje grupne vize koje se dobijaju za rad u inostranstvo.
 
Ona savetuje da da se ugovor o radu ne potpisuje samo s poslodavcem za koga će raditi u inostranstvu, već i da provere, ukoliko idu preko agencije za zapošljavanje, da li ona poseduje licencu, jer se ta organizacija suočavala sa agencijama koje poseduju licencu, ali ne posluju skroz regularno, da provere poslodavca koliko god mogu i da znaju da li je firma preko koje idu registrovana na adresu na kojoj se nalazi.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

“To je preventiva koju bi trebalo da preduzmu. Osim toga trebalo bi i da se raspitaju o radnom zakonodavstvu zemalja u koje idu“, rekla je Ivanović.

Navodeći da su se Astri najčešće obraćali građani za sezonske poslove u zapadnoj Evropi i da se to obično odnosilo na branje voća, ona je istakla da su prema statistici indentifikovane žrtava trgovine ljudima u cilju radne eksplatacije muškarci koji su bili radno eksplatisani na građevini u Rusiji.

“Podaci od prošle godine pokazuju da se statistika indentifikovanih žrtava trgovine ljudima poprilično izmenila. Sada imamo 80 odsto muškaraca koji su prepoznati kao žrtve trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije. Radna ekploatacija je najdominantniji oblik, a do sada je to bila seksualna ekasploatacija gde su obično bile izložene žene“, rekla je Ivanović.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
sezonski posao prevare poslodavci sezonski radnici

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana