Samo banke u Srbiji smeju, a tu je zakon izričit, da odobravaju kredite stanovništvu i privredi. Ipak, koliko je poznato, na ovdašnjem tržištu posluju i tri takozvane mikrofinansijske organizacije koje se bave kreditiranjem onog dela stanovništva kojima bi banke, u slučaju da traže zajam, zatvorile vrata.
Kredit praktično odobrava banka, kako ne bi bilo kršenja zakona. Međutim, ove organizacije, najjednostavnije rečeno, posreduju između ovakvih klijenata i banaka sa kojima rade.
Iako je primetno lobiranje da se osnivanje mikrofinansijskih organizacija dozvoli i u Srbiji, i reguliše posebnim zakonom, Narodna banka Srbije smatra da na tržištu nema previše tražnje za njihovom ponudom. - NBS smatra da osnivanje takvih institucija nije neophodno, s obzirom na to da na finansijskom tržištu, pored banaka koje su u pružanju usluga usmerene na velike klijente, postoje banke orijentisane na pružanje usluga malim i srednjim preduzećima, kao i građanima - rečeno je u centralnoj banci. |
Drugo je pitanje kako se to isplati ovakvim mikrokreditnim organizacijama. Nije sporno da one dobijaju za sebe deo (i to veći) kamate od vraćenog zajma. Jer svaki kredit sa 100 odsto depozita je jeftiniji od onog bez pokrića.
Pitanje je - kako se ovakve organizacije obezbeđuju, u situaciji sve teže nemaštine, da klijent ne prestane da plaća rate?
Žiranti su, nezvanično, obavezni, što trenutno ne traži nijedna banka. I to oni sa platom u javnom sektoru, koji se smatra najsigurnijim izvorom zarada zaposlenih. Pa ako ne plati dužnik, žiranti sigurno hoće.
Na pitanje da li NBS, bar kroz bilanse banaka, kontroliše poslovanje i mikrofinansijskih organizacija, u Narodnoj banci kažu da to nisu subjekti u njihovoj nadležnosti.
- NBS nije nadležna za njihovo osnivanje i kontrolu. U tom smislu poslovanje navedenih privrednih društava koja se bave mikrofinansiranjem bilo je predmet interesovanja drugih nadležnih državnih organa, MUP-a i tužilaštva - ističu u Narodnoj banci.
Ipak, NBS je delimično upoznata sa radom ovih organizacija, upravo preko njihove poslovne saradnje sa bankama, pri čemu „detalje te poslovne saradnje NBS ne može da iznosi jer se oni, po zakonu, smatraju službenom tajnom“.
Ostavi komentar