BEOGRAD, 15. februara (Tanjug) - Ova godina je ključna za ubrzanje trenda rasta, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Đuričin, povodom najnovijih ekonomskih prognoza Evropske komisije za Srbiju.
EK je nedavno potvrdila podatke o rastu srpske ekonomije u 2016. godini i za ovu godinu prognozirala rast od tri odsto, a 3,3 u 2018. godini, zatim veći pad nezaposlenosti, te nastavak daljeg obaranja javnog duga, a profesor Đuričin ukazuje da je jako dobro da se projekcije Evropske komisije poklapaju sa projekcijama Vlade Srbije, i to ne samo smislu trenda, već i apsolutnih brojeva.
"Ekstremno je važno da Evropska komisija smatra da će se ubrzavanje rasta u Srbiji nastaviti uz pad nezaposlenosti", rekao je Đuričin.
Postojeća fiskalna stabilnost, kao i stabilnost cena i kursa je, prema njegovoj oceni, osnova za ubrzanje privrednog rasta i oporavak ekonomije.
"Mi prvi put posle više od 25 godina imamo tu priliku, mi smo sad na prevojnoj tački. Kako će se to i realizovati to sada zavisi od Vlade", kaže Đuričin.
On, međutim, upozorava da ne treba biti neobrazriv, jer, smatra, postoje mnoge "podvodne hridi u našoj privrednoj strukturi", koje su posledica eho efekata iz delovanja strukturnih neravnoteža iz prethodnog perioda, poput problema restrukturiranja javnih preduzeća.
Opasnost vidi u rastu kursa dolara, jer je značajan procenat našeg duga u toj valuti, te u rastu cene nafte.
"To su dva trenda koja su veoma opasna za nas. Prema tome, mi moramo mnogo da trčimo da bismo stajali u mestu", smatra Đuričin.
Navodi da bi preduzeća koja su označena za "šampione konkurentnosti", bez obzira da li se radi o javnom ili privatnom sektoru, nešto što bi trebalo da bude u fokusu vlade.
"Nema više prostora da vlada bude inertna i da govori kako će tržište sve da reguliše. Vlada mora da bude veoma agilna i da svojom vidljivom rukom utiče, između ostalog, i na nevidljivu ruku tržišta", kaže Đuričin.
Vladi takođe preporučuje da nastavi čvrstu monetarnu i fiskalnu politiku, te da se merama industrijskih politika u prioritetnim sektorima poveća nivo investicija, nivo proizvodnje i nivo zaposlenosti.
Đuričin ukazuje da će se ritam smanjenja javnog duga ubrzati uz rast proizvođenje, zaposlenosti i izvoza, kao i investicije.
Srbija mora povećati proizvodnju namenjenu izvozu kako bi imala na raspolaganju veći finansijski efekat za servisiranje duga.
To je, kaže profesor, važno jer je Vlada iscrpela dosadašnjim aktivnostima efekte mera štednje i efekte fiskalne discipline, s obzirom da su postignuti veoma značajni rezultati u tom području.
Sve dugoročne projekcije o značajnijem smanjenju javnog duga, kaže Đuričin, bile bi "nadahnuto nagađenje", ali ističe da je važno da imamo viziju razvoja privrede.
"Važno je da imamo viziju razvoja privrede koja mora biti orijentisana na sektore razmenjivih proizvoda, u smislu supsticije uvoza i ekspanzije izvoza zbog toga što to nama povećava platno-bilansnu ravnotežu i omogućava da viškovima prihoda servisiramo, restrukturiramo, otplaćujemo stare dugove", zaključuje profesor Đuričin.
Ostavi komentar