Tekst objavljen: 03.09.2020 13:40        


Sada je oporavak mnogo izvesniji nego što je to bilo u junu i više je pitanje brzine kojom će firme da vrate izgubljene poslove i da nadoknade manjak iz prethodnih meseci

Da li će ekonomski udar na jesen biti jak kao što se predviđalo?

Ekonomisti kažu da je ključno pitanje i neizvesnost, kako sa zdravstvenog aspekta, tako i sa finansijskog, ali i da je izvesno da jesen baš i neće biti toliko teška.

MMF procenjuje da će Srbija pasti tri odsto i to je u trenutnim okolnostima dobar rezultat. S tim u vezi, analitičari tvrde da dalja normalizacija poslovanja može doći ako se omogući funkcionisanje kao i prethodna dva meseca - period kada su mnoge firme povratile dobar deo poslova i tržišta, ali i optimizam.

"Ukoliko dalje kretanje omogući funkcionisanje kao i prethodnih nekoliko meseci, verovatno će u ostatku godine doći do postepenog oporavka privrede. To znači da bi do potpune stabilizacije moglo da dođe u narednoj godini, kada dođe i do rasta drugih evropskih privreda", kaže za "Blic Biznis" Saša Ranđelović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Za punu normalizaciju poslovanja, ocenjuje, preduslov je potpuna kontrola epidemiološke situacije, što će se verovatno desiti, smatra, kada vakcina uđe u masovnu upotrebu.

"Tri odsto pada domaće privrede je blaže nego u većini drugih evropskih zemalja. To, međutim, ne predstavlja posledicu razlika u ekonomskoj politici Srbije u odnosu na te zemlje, već u strukturi privrede. U proizvodnji srpske privrede značajno veće učešće imaju egzistencijalna dobra za kojima tražnja ne pada u uslovima krize - poput poljoprivrede, bazičnih prehrambenih proizvoda, komunalija i drugih, dok neegzistencijalna dobra, za kojima tražnja značajnije pada, u evropskim privredama imaju veće učešće nego kod nas", objašnjava Ranđelović.

Nemačke kompanije očekuju da će se njihovo poslovanje, nakon haosa koji je prouzrokovala pandemija korona virusa, u proseku normalizovati za nekih 11 meseci. Tamošnja vlada je, recimo, revidirala naviše svoju projekciju BDP-a za 2020. godinu, pri čemu očekuje pad od 5,8 odsto umesto pada od 6,3 procenta, koliko je predviđala ranije.

I Italija je imala veći industrijski rast od predviđenog. Rast industrijske proizvodnje u junu bio 8,2 odsto u odnosu na prethodni mesec, dok je 19 analitičara u anketi Rojtersa predviđalo u proseku rast proizvodnje od 5,1 procenat.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

A, kretanje evropskih privreda je vrlo bitno za srpsku privredu jer se najveći deo naše spoljnotrgovinske razmene ostvaruje sa zemljama Evrope, zapravo i veliki deo investicija dolazi iz delova Evrope te svaki oporavak industrija u tim zemljama predstavlja pozitivan signal i za Srbiju.

Da će oporavak Nemačke i Italije, koje su Srbiji glavna izvozna tržišta, omogućiti da što pre i Srbija izađe iz zone ekonomskog pada koji nije veliki, ali postoji, saglasan je i ekonomista Aleksandar Stevanović.

On za "Blic Biznis" kaže da će oporavak da se desi vrlo brzo jer nije rezultat toga da nešto nije dobro u privredi, već da su jednostavno primenjene određene mere koje su usporile ekonomske tokove.

"Oporavak je izvestan i u nekim zemljama će biti brži, u nekim sporiji. Mi ćemo biti jedna od zemalja koja će se duže oporavljati. Nije se raspala zapadna civilizacija, neće se pojaviti novi socijalizam, neće se promeniti društveno-ekonomski sistem i po prirodi stvari ćemo prebroditi krizu", ocenjuje Stevanović.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
jesen kriza na jesen pandemija ekonomska kriza ekonomija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana