BEOGRAD, 24. februara (Tanjug) - Srbiji je neophodna nova vizija industrijalizacije privrede, kako bi se povećali proizvodnja i zaposlenost, a predstojeći Kopaonik biznis forum mogao bi da ponudi odgovore na ovaj izazov, uveren je zvaniĆni selektor ovog skupa Dragan Djuričin. "Nadam se da će ove godine, s obzirom na interes svih učesnika, doći do konsenzusa i da ćemo u nastavku reformi u Srbiji ići uskladjenije i svestranije", izjavio je ugle
BEOGRAD, 24. februara (Tanjug) - Srbiji je neophodna nova vizija industrijalizacije privrede, kako bi se povećali proizvodnja i zaposlenost, a predstojeći Kopaonik biznis forum mogao bi da ponudi odgovore na ovaj izazov, uveren je zvaniĆni selektor ovog skupa Dragan Djuričin.
"Nadam se da će ove godine, s obzirom na interes svih učesnika, doći do konsenzusa i da ćemo u nastavku reformi u Srbiji ići uskladjenije i svestranije", izjavio je ugledni srpski ekonomista za Tanjug uoči Foruma, koji će trajati od 3. do 5. marta.
DjuriĆin kaže da bez zajedničkog dogovora političara, državne administracije i ekonomista nema zaokreta od regresije u kojoj se Srbija nalazi veĆ dve i po decenije.
Prvi korak ka tom zaokretu i na putu industrijalizacije privrede je, ističe Djuričin, već učinjen sa vladinim merama štednje.
Ovaj profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu upozorava da Srbija ne može da nastavi sa ekonomskim politikama koje su vodjene u poslednjih 15-ak godina, jer takav put ne vodi ekonomiju u stanje održive zaposlenosti.
"To je put koji povećava uvoznu zavisnost i povećava zavisnost ekonomije od duga", kategoričan je on.
Nova vizija industrijalizacije privrede, kako on kaže, pretpostavlja pre svega promenu konteksta i način razmišljanja, koji, pored makroekonomske perspektive, uvodi i perspektivu privrednih subjekata.
"Ništa ne vredi privredi koja ima nisku inflaciju ako ima negativne stope rasta i visoku nezaposlenost. Zato je glavni cilj da se povećaju broj zaposlenih i proizvodnja", kaže on.
Da bi se to postiglo, ističe da je neophodno identifikovati ključne proizvodne sektore koji supstituišu uvoz i povećavaju izvoz i odrediti prioritetne mere koje treba da dovedu do ekspanzije proizvodnje u tim sektorima.
Kontekst, kako kaže, treba da bude takav da se izbegne apresijacija domaće valute i smanji cena kapitala.
Govoreći o sektorima u kojima je moguće očekivati novu viziju industrijalizacije, Djuričin navodi primer informacionih i komunikacionih tehnologija, s obzirom na to da Srbija ima solidne resurse za taj plan.
Upitan da li postoji korelacija izmedju vladinih mera štednje i nove industrijalizacije privrede on kaže da su mere štednje uvek prvi korak.
"Svaka zemlja koja ozbiljno razmišlja o svojoj budućnosti mora da se prilagodi da troši isto koliko i proizvodi. Mi 25 godina proizvodimo manje nego što trošimo i deficite tekućeg bilansa nadoknadjujemo zaduživanjem", objašnjava on.
U tom smislu predočava da je prvi korak uvodjenje čvrstog budžetskog ograničenja ili kretanje ka tom cilju.
"Naša vlada ide ka tom cilju i respekt prema takvoj politici je iskazan odlukom MMF-a", kaže on.
Aranžman iz predostrožnosti sa MMF-om, ocenjuje kao vetar u ledja Vladi i ohrabrenje da treba da nastavi sa reformama.
Upitan da li bi reforma javnih preduzeća i problem Zzelezare u Smederevu mogli da ugroze dalju realizaciju aranžmana sa MMF-om, on kaže da "Vlada nema prostora za driblanje".
Podseća da Srbija po ovom arnažmanu ne može da finansira preduzeća iz budžeta.
"Vlada je izgubila opciju da izvrši privatizaciju Zzelezare u ovim pregovorima, ona sada kupuje vreme sa traženjem menadžerskog tima koji bi vodio Zzelezaru kako bi eventualno opet reaktivirala program privatizacije ako se pojavi novi kupac", ističe on.
Ako se ni prva ni druga opcija ne ostvari, "nulta opcija", kako je naveo, je zatvaranje preduzeća, do čega kako veruje ipak neće doći.
Upitan koliko bi Zzelezara, zatim Petrohemijski kompleks za koji se ne nazire rešenje, ali i neodrživo poslovanje Srbijagasa mogli da fiskalnu konsolidaciju učine nemogućom, on kaže da će Vlada morati da reši sva ova pitanja.
Upozorava da ne mogu sva pitanja da se otvore u istom trenutku, te kaže da verovatno Vlada očekuje neke investicije koje bi pružile priliku da se otvore nova radna mesta u slučaju da je druga neophodno ugasiti.
"Ako se to ne učini, aranžman sa MMF gubi smisao jer i dalje nastavljamo da se zadužujemo da bismo finansirali dubioze iz prethnodog perioda", kategoričan je on.
Govoreći o načinima na koji država može da smanji negativne efekte po javni dug zbog jačanja dolara u odnosu na evro, ovaj sagovornik kaže da Vlada u tom pogledu ne može da učini ništa sem da se prilagodi svetskim kretanjima.
Većina srpskog uvoza je, kako kaže, vezana za dolare, odnosno energente, što znači da ako raste cena nafte, što se dešava, raste i vrednost dolara u odnosu na evro i to deluje negativno na naš bilans plaćanja.
Upitan kako je moguće izaći iz začaranog kruga u kome se Srbija našla zbog toga što bi mere štednje mogle da prodube recesione trendove, on kaže da samo investicije u prioritetne sektore mogu da stave privredu u ravnotežu.
Ovaj ekonomista ističe da ako se ove godine sprovedu potrebna strukturna prilagodjavanja, simboličan pad BDP-a se ne treba smatrati lošim rezultatom.
"Uvek kada ulazite u reforme imate skupljanje privredne aktivnosti da biste sa novom strukturom ponovo krenuli u ekspanziju", zaključuje Djuričin.
Ostavi komentar