U bankama se dnevno „obrne“ od dva do 15 miliona dinara po jednom šalteru. Upravo tolike iznose banke redovno osiguravaju od mogućeg upada razbojnika. Pljačka se, u svakom slučaju, neće odraziti na račune građana i firmi, a s obzirom na to da se gotovina potrebna za dnevni rad osigurava, ni sama banka nije novčano oštećena u slučaju pohoda razbojnika.
Izuzeci, ipak postoje, a reč je o pojedinim situacijama kada je u pljačku uključen i zaposleni u banci.
KLIJENTI NE MORAJU DA BRINUBanke osiguravaju novac neophodan za dnevni promet na blagajnama, što je u skladu sa zakonskom regulativom - rečeno je „Novostima“ u jednoj banci. - Iznos koji se osigurava je različit za svaku ekspozituru, s obzirom na to da se utvrđuje na osnovu broja i iznosa transakcija. Pljačka banke ni na koji način ne može da se odrazi na račune klijenata, kako zbog toga što je banka u obavezi da štiti interese, odnosno novac svojih klijenata, tako i zbog toga što je gotovina na blagajnama osigurana. |
- Ako se pokaže da je zaposleni u banci učestvovao u krađi, osiguravači nemaju obavezu da naknade štetu po uslovima za osiguranje od opasnosti provalne krađe i razbojništva. Za ovakve slučajeve primenjiva je druga vrsta osiguranja koja pruža sveobuhvatno osiguravajuće pokriće za banke.
PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE
U osiguravajućem društvu Viner štediše, pak, ističu da nije bitno ko je uključen u pljačku, dok god je reč o razbojništvu.
- Ukoliko je u pitanju provalna krađa ili razbojništvo, kako je to definisano odgovarajućim uslovima osiguranja, društvo je dužno da banci naknadi štetu bez obzira na to da li je u pljačku uključen i zaposleni banke - kaže za Novosti Dejan Petrović, direktor sektora za neživotna osiguranja Viner štediše osiguranja.
Ostavi komentar