Tekst objavljen: 11.04.2022 17:05        


Kada vam svi pričaju da je nešto "100% tako", obično se pokaže da to – nije istina

Tri „saveta“ o finansijama koji to nisu


Želite da popravite svoje znanje o novcu i ličnim finansijama? Čitate po internetu, gledate tutorijale i upijate svaku reč?

To nije loše. Tačnije, prikupljanje informacija je dobar početak na svakom putu, pa tako i na putu finansijske pismenosti.

Pored prikupljanja informacija, važno je da znate da odvojite važno od nevažnog, ali i tačno od netačnog. Jer, loš savet može da košta. Ne kažemo da neko takve savete daje namerno, ali to ne menja činjenicu da, ako naiđete na neki od sledećih saveta, treba da, u najmanju ruku, dobro razmiliste da li su zaista tačni.

1. Ako korisite kreditne kartice, zapašćete u dugove

Ovo je netačno.

Neodgovorno ili nepromišljeno korišćenje kreditnih kartica vas može dovesti do situacije da dugujete. Ali to ne znači da će se tako nešto sigurno desiti.

Da li ćete upasti u dug ili ne, zavisi isključivo od vas. Ukoliko imate redovni priliv sredstava i trošite isključivo onoliko koliko znate da možete vratiti, nema bojazni da ćete upasti u dugove zbog kreditne kartice. Ili zbog bilo kog drugog finansijskog proizvoda, kredita ili dozvoljenog minusa.

Dakle, kreditna kartica, ali ni bilo koji drugi bankarski proizvod nije sam po sebi loš. Vi ste ti koju upravljate novcem koji vam je na raspolaganju i isključivo od vas zavisi da li ćete sa njim biti odgovorni ili ne.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE


2. Najbolje je novac držati u banci

Itekako netačno.

Čak i ne uzimajući u obzir neka traumatična iskustva sa početka devesetih godina, kada su vlasnici nekih banaka i bukvalno preko noći otišli u inostranstvo sa novcem svojim dojučerašnjih štediša, ovo jednostavno nije isplativo.

Da ne bude zabune: ne tvrdimo da „Jezda i Dafina“ scenario može da se ponovi kod nas u dogledno vreme. Na kraju krajeva, država je garant svih vrsta štednje u bankama u Srbiji i to do visine od 50 hiljada evra.

Ovde je u pitanju druga stvar: kamate na štednju, što je drugi naziv za stavljanje novca su banku su poprilično niske. Čim kamate na štednju ne prate stopu inflacije, to znači da vaš novac stoji negde i gubi na vrednosti. Ako znamo da je osnovni smisao štednje sačuvati novac od loših inflatornih kretanja, onda se odgovor na pitanje „zašto ne treba štedeti“ – nameće sam po sebi.

Umesto toga, vredi se informisati o invesitranju i načinima na koji vaš novac može da radi za vas.

3. Treba samo kupovati nekretnine

Ovo je nešto što možda i najviše može da se čuje u našem društvu. Koliko puta ste čuli onu čuvenu da „su stanovi najbolja investicija“.

Hajmo da rasčistimo i ovo: da, trenutno je povoljna klima za kupovinu nekretnine, što smo nedavno i detaljnije objasnili. Međutim, nekretnine neće uvek imati trend rasta. Plus, sve zavisi od toga kakvu nekretninu kupujete. Da li je nova ili je reč o nekoj starogradnji, gde se nalazi, koliko treba uložiti u nju, da li ćete morati stalno nešto da popravljate i slično.

Istina je da ne postoji jedna sigurna investicija. Važno je da se informišete o oblasti u koju želite da investirate i da neprestano pratite kretanje tržišta. Jedino tako dolazite u mogućnost da napravite dobru investiciju i da iz nje izvučete profit.

Ovakve i slične savete možete pročitati i u našem newsletter-u.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
mitovi finansije lične finansije finansijski savet banke novac nekretnine kreditne kartce

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana