Tekst objavljen: 05.10.2012 7:45        


Iako nas stalno uveravaju da je hrana u Srbiji najjeftinija u regionu, cenovnici sve to demantuju. Tako, na primer, ulje plaćamo najviše na Balkanu. Trenutno se litar na rafovima srpskih radnji nudi za 170 do 200 dinara, u Bosni i Hercegovini je 165, a u Hrvatskoj i Crnoj Gori 150 dinara.

Srpska hrana najskuplja u regionu

Deset komada jaja u Mađarskoj je 120, u Bosni i Crnoj Gori je između 155 i 159, a u Hrvatskoj 176 dinara. Građani Srbije za isto pakovanje odvajaju od 150 do 200 dinara.

Piletina kod nas prosečno košta 350 dinara, ali je u Bosni i Crnoj Gori jeftinija za desetak dinara. Najskuplje pile plaćaju Hrvati, gde se za kilogram traži oko 670 dinara.

Šećerane su popustile i odlučile da snize svoje proizvođačke cene na 79 dinara, pa kilogram slatkog kristala u radnjama ne bi trebalo da bude „teži“ od 95 dinara.
Poređenje cena krompira, međutim, pokazalo je potpuno poražavajuće podatke. Srpski krompir je najskuplji - za kilogram se traži od 50 do 80 dinara. U susednoj Crnoj Gori je samo 35, a u Hrvatskoj oko 40 dinara, dok je u Bosni 59 dinara.

- Posebno je problematično to što su cene mnogih naših proizvoda, kao što je recimo Imlekovo pasterizovano mleko, veće u gradovima Srbije nego u Makedoniji, ili Bosni - kaže Petar Bogosavljević, iz Udruženja potrošača Beograda.

- Svetska kriza jeste uticala na rast cena hrane, sada je i povećan porez na dodatu vrednost, ali dobar deo trgovaca, u nedostatku konkurencije, zlupotrebljava recesiju. Problem kod nas predstavljaju i razlike u cenama istih proizvoda, koje „idu“ i do 20 odsto - dodaje on.

U cilju stabilizacije tržišta Vlada je u četvrtak ovlastila Republičku direkciju za robne rezerve da interventno proda dodatnih tri miliona litara rafinisanog suncokretovog ulja. Cena ulja će u maloprodaji iznositi 142,56 dinara po litru i biće vidno obeleženo kao „ulje iz robnih rezervi“.
Sve nas ovo vraća ka staroj priči o monopolistima među prozvođačima i među trgovcima. Upravo zbiog njihove slobode na tržištu, cene su samo dograđuju i jačaju.

S druge strane, država nema načina da ih natera da na svoje rafove stave proizvode i robnih rezervi. Tako ni nedavna intervencija uljem iz državnih zaliha nije dala nikakve razultate.

- Da bi potrošači bili normalno snabdeveni, neophodna je pre svega slobodna trgovina, slobodan ulazak robe na srpsko tržište i slobodno formiranje cena. Sve ostalo je kontraproduktivno i uništava ekonomiju jedne zemlje - kaže ekonomista Aleksandar Stevanović.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
potrošači potrošačka korpa namirnice hrana poskupljenje hrane cene hrane skupa hrana

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana