Kućni budžeti za kupovinu hrane u Srbiji sve su “tanji”. To potvrđuje i statistički pad prometa od 26 odsto na mesečnom nivou, što je realno čak za 50 odsto smanjena prodaja u prehrambenim trgovinama.
Građani se zbog hronične besparice i drastičnog pada kupovne moći odriču najpre skupljih namirnica, naročito mesa, mesnih specijaliteta, pa zalihe rastu u prodavnicama.
Meso je tokom protekle godine prednjačilo po rastu cena i poskupelo, u proseku, za 18,4 odsto. Podaci ukazuju da se sada kupuju niže, manje vredne kategorije mesa, a ujedno se povećava potrošnja pilećeg i prerađevina na bazi tog mesa.
- Najbolji pokazatelj stanja u domaćoj mesnoj industriji su svakodnevni popusti na meso do 20 odsto u vodećim trgovinskim lancima - ukazuje Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača.
- To je znak velike krize u kojoj se nalaze mesari zbog slabog prometa kao posledice “ukrštanja” besparice i nerealnog dizanja cena.
Zbog paprenih cena, Srbija je među zemljama sa najmanjom potrošnjom mesa. Godišnje se u Srbiji pojede ukupno oko 45 kilograma svih vrsta svežeg mesa po stanovniku, što je skromno u poređenju sa zemljama u Evropi.
Ako se, pak, godišnja potrošnja preračuna u dnevnu, dobija se poražavajući podatak da se po stanovniku dnevno potroši manje od 120 grama mesa. Ubedljivo se najviše troši svinjsko meso, živinsko je na drugom mestu.
Ostavi komentar