Polovinu zarade izdvajamo za kupovinu osnovnih životnih namirnica, pokazuje izveštaj Zavoda za statistiku. Zbog skoka cena osnovnih životnih namirnica, kupuje se količinski manje hrane, prate se akcijska sniženja u megamarketima i kupuje se roba kojoj uskoro ističe rok.
U nekim pekarama cene peciva niže su u večernjim satima, pa se tada hleb često kupuje. Za jeftiniji hleb ljudi dođu i pola sata ranije da sačekaju popust, kažu u pekari.
Pada promet i na pijacama. Ljudi kupuju po jedan paradajz, krastavac, jedno-dva jaja. Traže i po sto-dvesta grama pasulja, žale se prodavci.
Meso se ne izostavlja sa trpeze, ipak, neretko se kupuje kao kikiriki, na grame. U mesari kažu da se kupuje po sto-dvesta, pa čak i po 50 grama mesa.
Stručnjaci smatraju da su to klasični primeri pasivne strategije siromaštva. Slobodan Cvejić iz Instituta za sociološka istraživanja kaže da ta strategija podrazumeva redukciju potreba.
- Znači osnovne potrebe domaćinstva se ne zadovoljavaju u potrebi u kojoj je to normalno. Štednja na hrani, štednja na lekovima, na onome što je važno za život i za zdravlje nacije je vrlo veliki problem, a upravo je to ono što je u porastu poslednjih godina u Srbiji - kaže Cvejić.
Kao glavni uzrok povećanja siromaštva, u Institutu za sociološka istraživanja vide porast nezaposlenosti. Otuda, kažu, i sve češće plaćanje uslugom, a ne novcem.
Ostavi komentar