Tekst objavljen: 24.09.2012 8:47        


U Srbiji nadoknadu za prebacivanje odnosno refinasiranje kredita ne plaćaju samo oni koji su ugovore potpisali posle decembra 2011. Stručnjaci ocenjuju da je umesto refinasiranja kredita građanima bolje da se zaštite ugovorima.

Koja je zaštita od povećanja kamata

Kada banka povisi kamatu na kredit, potrošači su obično nemoćni. Bilo kakvo refinansiranje kredita je preskupo, pa većina ne razmišlja o promeni banke.

U susednoj Hrvatskoj postoji inicijativa da zaduženi građani ukoliko im se to isplati, mogu bez nadoknade svoj kredit iz jedne banke prebace u drugu koja nudi povoljnije uslove. Besplatan prenos u drugu banku sa povoljnijim kreditima zvuči bajkovito ali kaže da mu se ne isplati.

Stručnjaci su saglasni da je umesto prebacivanja kredita mnogo važniji ugovor koji ste potpisali sa bankom- odnosno da li je kredit sa fiksnom kamatnom stopom ili promenljivom. - Banke sada primenjuju zakon o zaštiti ličnosti zakonom je jasno definisano da banka ne može da podigne kamatnu stopu a da ugovorom prethodno nije jasno definisala u kojim uslovima i kada može to da izvrši - kaže Slavica Kovačević, specijalni savetnik Kreditnog biroa.
- To se isplati onima koji imaju kredut u evrima a ne onima koji imaju kredit u švicarcima, sa valutnom klauzulom švicarski franak, jer na primer meni posle pet godina, imam veću glavnicu nego kad sam kredit podigao, u kunama naravno - kaže Goran Aleksić iz Udruženja Franak.

U Hrvatskoj narodnoj banci objašnjavaju da bi s novim propisima dodatno zaštitili korisnici kredita, i povećala konkurentnost među bankama, sa čime se ne slažu predstavnici Hrvatskog udruženja banka.

Zoran Bohaček, predsednik Hrvatskog udruženja banaka kaže da je to nemoguće.

-- To nigde ne postoji, ako se uvede u EU, ali to nikome nije namera. Radi se na mobilnosti računa, ali takvih najava nema - kaže Bohaček.

U Hrvatskoj svi oni koji su potpisali ugovor o kreditu krajem decembra 2009. ne plaćaju nadoknadu za prebacivanje kredite, dok u Srbiji ne plaćaju oni koji su uzimali kredit posle decembra 2011. godine.

- Ideja je da se građani u Hrvatskoj koji su suočeni sa rastom kamatnih stopa odnosno povećanjem mesečnih zaduženja zapravo pređu u banku pod povoljnijim uslovima. Sad pretpostavka uspeha ovakve jedne šeme je da imate banku koja nudi povoljnije uslove finansiranja odnosno bolji kredit i pod broj dva imate banku koja je spremna da odobri taj kredit - kaže Mališa Đukić iz Beogradske bankarske akademije.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
banke kamate Hrvatska

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana