Hrana je sve skuplja, a njen kvalitet sve niži. I što je još alarmantnije - visoka cena nije uvek i garancija kvaliteta! Proizvođači i trgovci podižu cene, ne strahujući od kontrole države, pa na kraju stradaju samo potrošači koji gotovo svaku namirnicu plate mnogo više nego što ona realno vredi.
Stručnjaci smatraju da je kupovna svest u našoj zemlji na veoma niskom nivou. Ne gledamo šta kupujemo, a osnovni kriterijumi su nam niska cena i primamljivo pakovanje.
Predrag Bogosavljević kaže da smo u odnosu na prošlogodišnji septembar već imali smanjenu kupovnu moć potrošača za oko 35 odsto i dodaje da će ovo povećanje cena direktno uticati na smanjenje kupovne moći za šest do sedam odsto. Bogosavljević upozorava i da se u potrazi za profitom zanemaruje kvalitet proizvoda. |
- Bitno je da potrošači pri kupovini obrate pažnju na deklaraciju, i da hranu biraju prema svojim potrebama, bilo da je to dijetetska hrana ili hrana za decu – kaže ona i dodaje da je "čitanje etiketa test koji najmanje košta, a svako to može da uradi u prodavnici. Građani moraju da se osveste malo više, i da na taj način počnu da brinu o kvalitetu hrane koju kupuju".
Sa druge strane, neki su mišljenja da građani nisu neznalice „koje kupuju šta stignu“, već da ih „prazan džep“ primorava da kupuju ono što je jeftinije.
Predsednik Pokreta potrošača Srbije Petar Bogosavljević kaže da su ljudi svesni promenjenog sastava kvaliteta proizvoda, ali da se nažalost sve više opredeljuju za jeftinije namirnice.
- Realna kupovna moć uslovljava izbor namirnica. Nije reč o neznanju, već o ekonomskoj prinudi. Više se računa vodi o hrani za decu, ili kada ljudi kupuju dijetetsku hranu, ali se zato s druge strane više kupuju jeftinije osnovne namirnice, kao i garderobu, odeću i obuću lošijeg kvaliteta - smatra on.
Ostavi komentar