Dok se u svetu na kupovinu hrane i pića izdvaja između 15 i 20 odsto mesečnih primanja, u Srbiji je taj udeo i do tri puta veći. Našim domaćinstvima i dalje najviše novca odnosi kupovina namirnica na koje "odlazi" čak 43,7 odsto ukupnih mesečnih primanja.
Izdaci za ličnu potrošnju u Srbiji za kupovinu hrane, plaćanje komunalija i ostalih usluga, prema poslednjim podacima iznose oko 47.172 dinara. Za razliku od nas, za hranu u Evropskoj uniji (EU) odlazi u proseku 16 odsto ukupnih prihoda, a u Srbiji su ti troškovi bezmalo tri puta veća jer su za toliko manja i naša primanja.
KOMUNIKACIJENa zdravstvene usluge građani su trošili tokom ove godine prosečno po 2.000 dinara mesečno, Beograđani najviše, u proseku, po 2.507, a na te usluge u južnoj Srbiji trošilo se znatno manje para - 1.500 dinara. Kada je reč o komunikacijama, recimo, prosečna beogradska porodica izdvajala je po 2.452 dinara, vojvođanska 300 dinara manje, dok je u regionu Južne i Istočne Srbije taj izdatak bio 1.185 dinara. |
Za zemlju sa kupovnom moći stanovništva kakva je naša, to je preveliki udar na džep potrošača.
- Kako najveći deo zarada i dalje odlazi na kupovinu hrane i pića, to pokazuje da je hrana kod nas i dalje neopravdano skupa - smatra Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača. - Tome u dobroj meri doprinose monopolistički dogovori proizvođača, ali i samih prometnika. Ipak, visoke cene obara besparica, jer inače nema ko da kupuje preskupo meso, mleko, mesne prerađevine.
Smanjuje se i sama potrošnja. Jer, sada za iste pare kupujemo znatno manju količinu namirnica nego, recimo, prošle jeseni. Namirnice koje smo lani mogli da kupimo za 1.000 dinara, sada vrede i do 1.300, a zavisno od trgovinskog lanca i do 1.500 dinara. To govori da se sa velikim variranjem kursa dinara, ali i kretanjem cena prehrambenih proizvoda znatno oscilira i kupovna moć građana, koja je kod nas, inače, na veoma niskom nivou.
Da napune frižider najviše košta Beograđane, koji u poređenju sa žiteljima ostalih regiona najviše izdvajaju za kupovinu namirnica, a taj udeo dostiže 44,1 odsto ukupnih izdataka, dok je u Vojvodini 39,8 odsto. U regionu Šumadije i Zapadne Srbije taj postotak iznosi 43,6 odsto. Istovremeno, stanovnici Južne i Istočne Srbije troše bezmalo polovinu ukupnih primanja - 49,2 odsto za hranu i usluge, što govori o izuzetno niskom životnom standardu građana.
Obican svet u Usa uopste ne uziva.Oni rade po dva posla da bi otplacivali kredit za stan,auto.Zabluda je da mislimo da je svuda bolje nego kod kuce.Istina je da je hrana u Americi jeftina.Ali zato su dve najskuplje stavke bez kojih se ne moze,zdravstveno osiguranje i nekretnine.Ne bih da ulazim u procente koliko se izdvaja za te dve stavke,ali obican radnik u prodavnici mesecno zaradi mozda oko hiljadupetsto dolara,dok najobicniji jednosoban stan za izdavanje kosta oko hiljadusto dolara,a gde su ostali troskovi?