Tekst objavljen: 19.11.2012 8:32        


Prošlo je skoro godinu dana od početka primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga i individualnog vrednovanja klijenata. Najviše pritužbi bilo je na jednostrano povećanje marže na kredite indeksirane u švajcarskim francima. U međuvremenu je najveći broj primedbi uvažen.

Da li građani uopšte mogu ovoliko da se zadužuju

Međutim, postavlja se pitanje da li građani mogu ovoliko da se zadužuju, u situaciji kada ne primaju redovno zarade i kada im potrošačke želje nisu usklađene sa primanjima.

Naš zakon dozvoljava kreditnu ratu koju izračunate tako što od ukupne zarade odbijete minimalan iznos zarade neophodan za preživljavanje, a to je od 15 do 17 hiljada dinara.
Građani koji imaju čekove, kreditne kartice i rate za kredit, a zarada im kasni, mogu da dođu u vrlo neprijatnu situaciju. Kada ubace karticu u bankomat shvate da im je račun blokiran bar do prve uplate.

U razgovoru sa bankarom dolaze do saznanja da im je život zagorčalo neko davno zaboravljeno kašnjenje koje umanjuje kreditni rejting klijenata banke.

- Naravno u skladu sa zakonom koristi se izveštaj kreditnog biroa koji nam daju jasniju sliku o klijentu ne samo kod naše banke nego i kod drugih banaka i na osnovu tako sveobuhvatne analize odlučujemo da li ćemo dodeliti neki kreditni proizvod ili ne - objašnjava Jasmina Vragović iz Poštanske štedionice.

U Poštanskoj štedionici kažu da ukoliko njihov klijent izgubi posao, na njegov zahtev se omogućava reprogram obaveza, odnosno uvodi se "grejs period" od godinu dana za obaveze koje ima prema banci.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
klijenti banke banke krediti zaduženost zaduživanje

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana