Tekst objavljen: 09.08.2015 17:00        


Odavno smo se svi navikli na činjenicu da je „lakše” primati platu preko banke nego dobijati gotovinu na ruke. Naravno, kada je o novcu u banci reč, možemo ga i duplirati – jer će nam banka dati dozvoljeni minus, pa karticu na odloženo plaćanje, pa kreditnu karticu, pa će nam uštedeti odlaske u banku jer ćemo koristiti e-banking. Ali, sve ovo košta.

Koliko nas banka košta svakog meseca?

Prvo i osnovno pravilo u poslovanju banaka prevedeno na običan jezik jeste da bankama plaćamo to što im dajemo naš novac koji one koriste u svom poslovanju.

U zavisnosti od banke do banke i toga da li koristimo običan tekući račun ili takozvani paket račun, ovo nas mesečno košta od 150 do 600 dinara
Dakle, ako primamo platu preko tekućeg računa, mesečno banci plaćamo naknadu za takozvano održavanje tekućeg računa. U zavisnosti od banke do banke i toga da li koristimo običan tekući račun ili takozvani paket račun, ovo nas mesečno košta od 150 do 600 dinara.

Da bismo raspolagali sopstvenim novcem potrebno je da imamo debitnu platnu karticu. Po nepisanom pravilu, ove kartice nas uglavnom ne koštaju ništa, ali ima banaka koje i ovu uslugu naplaćuju.

Korišćenje kartica opet iziskuje neke troškove. Ako se dogodi da smo ostali bez gotovine, a kafić u kome pijemo kafu ne prima kartice, moramo da podignemo novac sa bankomata.

Naravno, u ovakvoj situaciji nismo u prilici da tražimo bankomat banke koja je izdala karticu, nego ćemo otići do najbližeg, podići novac i pri tom platiti proviziju od dva do tri odsto ili uglavnom 200 dinara, koliko iznosi minimalna provizija.

Banke nude klijentima i dodatne usluge koje sve više ljudi koristi kao što su  mBanking i trajni nalozi.

Ukoliko imate i mBanking, koji je u poslednje vreme postao izuzetno popularan, prilikom svake transakcije banka vas obaveštava SMS porukom o iznosu transakcije i raspoloživom stanju na vašem računu i ovu uslugu banke naplaćuju prosečno oko 7 dinara po SMS poruci koju vam pošalju pa tako da i ova  usluga mesečno može da košta i oko 200,00 dinara.

Trajni nalozi koji su u okviru banke se uglavnom ne naplaćuju dok oni gde se plaćanje vrši na račune drugih banaka banke tarifiraju 0.5% od iznosa transfera odnosno min 50 RSD, po transakciji.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ukoliko podignemo novac na bankomatu druge banke, plaćamo proviziju od dva do tri odsto ili uglavnom 200 dinara, koliko iznosi minimalna provizija
Većina građana spas u kućnom budžetu nalazi u dozvoljenom minusu.

Za uslugu odobravanja ove bankarske poslastice platićemo banci najčešće jedan odsto od iznosa minusa, a kamata je posebna priča. Kamate ćemo plaćati svakog meseca. U ovoj priči manje je bitna činjenica da te kamate plaćamo između 30 i 40 odsto godišnje!

Prevedeno u novac, na iskorišćeni dozvoljeni minus od 40.000 dinara prosečno ćemo mesečno za kamatu davati 1.000 dinara. Ali, posle toga ćemo i dalje banci dugovati 40.000 dinara.



A naravno, kreditne kartice su nam posebna poslastica. Jer sa njom možemo sve ono što inače ne bismo mogli. Naravno i ovde plaćamo kamatu, ali i ta kamata je naše „zadovoljstvo”.

Ukoliko imate dozvoljeni minus od 40.000 dinara i maksimalno ga koristite, prosečno ćete mesečno za kamatu davati 1.000 dinara
Ako smo u jednom mesecu sa kreditne kartice potrošili samo 10.000 dinara, onda kamata od prosečnih 300 dinara za taj mesec nije ništa veliko. Ali, tu smo zaboravili da svako podizanje gotovine sa kreditne kartice plaćamo, i to tri odsto od iznosa, a zaboravili smo i mesečnu članarinu za karticu.

Na iznos gotovine od 5.000 dinara platićemo 150 dinara provizije i svakog meseca ćemo dati još od 85 do 500 dinara za članarinu. I u ovoj računici, kada sve saberemo, došli smo čak do 2.295 dinara.

Ova računica naravno ne uključuje da pored osnovne kartice imamo i jednu dodatnu, što opet košta, ne uključuje provizije za naloge koje smo ispostavili preko e-bankinga, ne uključuje prenos novca sa jednog deviznog računa na drugi, za šta se opet plaća provizija.

3 komentara

  1. User image
    Milan 09.08.2015 20:22

    Pljačkaši i zelenaši,a demokratski zakoni im to dozvoljavaju i tako parice ne ostaju u našoj zemlji,nego odlaze u zemlje sa visokom demokratijom.
    Kod nas će demokratija biti uzlazna i mnogo hvaljena,sve dok im dozvoljavamo da nas pretvaraju u dobrovoljne robove!

  2. User image
    gaga 11.08.2015 19:06

    Lepo je sto je istrazivanje pokazalo koliko sve bancine usluge kostaju.Ali,stvar je u tome sto mi nista od toga ne moramo da koristimo,a onda nas nista ne bi kostalo.Postoje tu 2 osnovne stvari,mi time sebi olaksavamo zivot jer najvise vredimo,a s druge strane koristeci sve te debitne kartice sa dozvoljenim minusom i kreditne kartice,omogucavamo sebi da mozemo da priustimo ono sto ne bi mogli da nije svega toga.Uz pametno i racionalno koriscenje svega sto ste naveli,mozemo sebi da priustimo dosta toga sto ovako ne bismo mogli.Ja nemam veliki licni dohodak,ali dobro znam *matematiku*i hvala bankama sto nam je sve ovo dostupno i na raspolaganju.

  3. User image
    Slobodan 13.10.2015 14:14

    Ja ne bih koristio racun u banci da nisam primoran.
    Zasto mi poslodavac jednostavno ne isplati novac na ruke?
    zasto me zakonski primoravaju da koristim usluge banaka?

    Da li se secate doktorke koja nije primila platu nekoliko meseci jer nema racun u banci?

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
klijent banke klijenti banke prava klijenta banke zaštita klijenata banke banke bankarski sektor bankarski troškovi bankarsko tržište bankarske usluge kamatica

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana