Termin radoholik se koristi u razne svrhe. Ako ostanete kasno na poslu, radite od kuće ili ne idete na pauzu za ručak, uvek će biti onih koji će vas zbog ovakvog ponašanja nazvati radoholikom. Ono što smeta jeste negativna konotacija koja ide iz ovaj termin, a koja ne mora uvek da bude tačna.
Poznato je da svako preterivanje, naročito u poslu, može da ima ozbiljne posledice po mentalno i fizičko zdravlje pojedinca.
Šta nije radoholizam
Prvi korak u definisanju radoholizma je da znate šta se ne podrazumeva pod ovim terminom. Samo zato što ste motivisani, uporni, posvećeni, imate jaku poslovnu etiku, ne podrazumeva da ste radoholik. Negativni komentari na vaš prekomerni rad od strane kolega, prijatelja ili familije mogu da proizvedu suprotan efekat i stvore neku vrstu barijere između vas i onih koji su vas etiketirali, stvarajući vam tako grižu savesti koja nije nimalo stimulišuća za vaš poslovni uspeh.Sigurni znaci radoholizma
Klasična definicija koju ćete pronaći u rečniku glasi da je radoholik "osoba koja kompulsivno radi u potrazi za drugim dobrima". To je uglavnom neurotična osoba sklona porocima, a sigurni znaci da ste radoholik su ako:- ostajete na poslu duže i kada nije potrebno
- ne pravite razliku između posla i privatnog života
- stalno ste pod stresom
- nemate vremena za druge aktivnosti
- imate probleme u komunikaciji sa prijateljima i bližnjima
- ne spavate dobro
- nemate apetit
Neki od ovih simptoma nisu nimalo naivni i mogu prouzrokovati druge ozbiljnije zdravstvene probleme.
Da li radoholizam doprinosi uspešnijoj karijeri?
Na prvu loptu radoholici mogu da pokažu odlične rezultate što može doprineti njihovom uspehu na polju karijere, ali na duge staze kvalitet njihovog poslovnog učinka opada, a to što ostaju do kasno na poslu zapravo nema nikakve veze sa kvalitetom njihovog rada.Često je slučaj da za svoj prekomerni rad nemaju adekvatni poslovni stimulans u vidu veće plate, što zapravo i nije motiv njihovog kompulsivnog rada, već nešto sasvim drugo.
Ono što se nameće kao motiv ovog problema je naša sumorna svakodnevica u kojoj da bismo preživeli i sastavili kraj s krajem moramo da radimo i više nego što to zapravo želimo. Ipak, preterivanje u svemu pa i u radu je opasno, samo je pitanje da li je to beg od realnosti ili pitanje egzistencije.
Da li svakodnevni tempo života i opšta nemaština u kojoj živimo pravi od nas radoholike ili vera u bolje sutra?
Ostavi komentar