Tekst objavljen: 30.10.2018 14:52        


Istraživali smo da li je berza dobra alternativa i koliko je isplativo trgovanje akcijama, kako se odlučiti koje kupiti i koje kompanije su ove godine imale najveći rast.

Kako birati akcije i koji se sve porezi plaćaju?

Iako ne postoji minimalna suma novca koju je potrebno izdvojiti za trgovanje akcijama, smatra se da iznos između četiri i pet hiljada evra predstavlja donju granicu za dobro ulaganje, kako bi se minimizirali troškovi i ostavarila neka dobit.

Stručnjaci su saglasni u jednom, za početnike u investiranju najvažnije je da se drže velikih kompanija sa dobrom istorijom poslovanja i plaćanja dividendi, a tek kasnije mogu da se eventualno upuste u investiranje u rizičnije akcije.

Provizija Brokera, Berze, Centralnog registra i banke se u procesu saldiranja automatski isplaćuje sa namenskog računa za kupovinu akcija.

„Trgovanje akcijama je zapravo trgovanje budućim očekivanjima poslovnih izgleda kompanije. Što kompanija očekuje bolje poslovanje, akcije će imati veći potencijal za rast. Dugoročno posmatrano, ukoliko kompanija ostvaruje bolje poslovanje, ima veće prihode i profite, rašće njena vrednost odnosno, vrednost njenih akcija. Dakle, osnovni indikator uspešnosti poslovanja kompanije jeste njena sposobnost da tokom vremena uvećava profite, koji će pre ili kasnije biti pretočeni u dividende koje će pripasti akcionarima“, za finansijski portal Kamaticu objašnjava Nenad Gujaničić iz brokerske kuće Momentum.

Investitori koji su početkom ove godine kupovali akcije aerodroma Nikola Tesla najbolje su zaradili, pošto su akcije ove kompanije porasle za čak 12 procenata, a od trenutka kada je raspisan tender za izbor koncesionara, početkom prošle godine, za više od 50 odsto. Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom da su početkom godine objavljeni finansijski uslovi koncesionog ugovora koji su bili iznad očekivanja investitora.

Dvocifren rast vrednosti akcija ove godine je domaćem tržištu zabeležio aerodrom, dok su na inostranim berzama veliki rast ostvarile tehnološke kompanije.

„Najbolji učinak na stranim berzama imale su tehnološke kompanije od kojih su neke poput Amazona i Majkrosofta porasle visokim dvocifrenim stopama. Amazon je zabeležio rast od 38, a Majkrosoft 25 odsto. Glavni razlog velikog skoka akcija iz ovog sektora jeste nastavak snažnog trenda digitalizacije koji traje godinama“, kaže Gujaničić.

Buduće investitore koji žele novac da ulažu u inostrane akcije treba da ohrabri je činjenica da je procedura ista kao i pri kupovinu i prodaji akcija na domaćem tržištu. Neophodno je naći brokersku kuću, odnosno berzanskog posrednika, koja ima otvorene kanale ka svetskim berzama, a po potpisivanju ugovora, deponuje se novac u stranoj valuti i ispostavlja nalog za kupovinu akcija.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Pored tehničkog dela koji se ne razlikuje, i porez koji se plaća je isti. Pa je tako porez na kapitalnu dobit (razlika između prodajne i nabavne cene) koju domaći investitori plaćaju 15 procenata i ona se plaća na polugodišnjem nivou, stim da su vlasnici akcija koji ih drže preko 10 godina oslobođeni plaćanja ovog poreza. Dok kada je reč o kupovini akcija na svetskim berzama sa većinom zemalja imamo potpisan sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, pa se tako porez plaća kod nas – dakle isto iznosi 15 odsto, dodaju iz Kamatice.

Ono što je i te kako bitno je pitanje dividende. Dividenda se nalazi u srži akcionarstva i to je jedan od načina na koji investitor može ostvariti zaradu. Drugi način je kapitalna dobit koja nastaje rastom cene akcija, ali te kapitalne dobiti nikada ne bi bilo kada bismo bili sigurni da neka kompanija nikada u svom postojanju ne bi isplatila dividendu. Tržišna vrednost akcije se posmatra kao sadašnja vrednost svih očekivanih dividendi koje će kompanija isplatiti u budućnosti. Koliko je dobra dividenda neke kompanije meri se preko dividendnog prinosa, a to je odnos visine dividende i cene akcije. Što je ovaj procenat veći, kvalitetnija je dividenda koju akcionari dobijaju. Kompanija akcionarima, odnosno fizičkim licima, isplaćuje neto iznos dividende, dakle, porez je već obračunat. U našoj zemlji je ova stopa iznosi 15 odsto, dok je u inostranstvu znatno viša, između 25 i 30 procenata, objašnjava Kamatica.

4 komentara

  1. User image
    Saša73 30.10.2018 20:10

    Napisali ste:
    Provizija Brokera, Berze, Centralnog registra i banke se u procesu saldiranja automatski isplaćuje sa namenskog računa za kupovinu akcija

    Ostali ste nejasni. Nabrojte nam brokerske kuće koje posluju izvan Beograda? Koja od njih uzima najmanju proviziju?

  2. User image
    Kika 21.08.2019 11:07

    Sasa, na sajtu Beogradske berze postoji spisak ovlascenih brokerskih kuca. Na Vama je da saznate koja od njih ima najmanju proviziju. To je individualna stvar i zahteva samo Vase angazovanje.

  3. User image
    Predrag 03.10.2019 13:01

    O izbegavanju dvostrukog oporezivanja ili ti DTA agreement investitori treba da znaju da se automatski ne oslobadjaju poraza na dividende. Moraju kotaktirati porezku upravu te zemlje i bice u mnogim slucajevima oslobodjeni zadrzanog poreza na dividende.
    Evo naseg slucaja iz Srbije: Gasprom koji je vlasnik Nisa ( novi sad) je tax resident u Zug ( Svajcarska ) 4 kancelarije u pitanju... Kada Nis isplati dividende porez se odbija odmah... Posle toga Gasprom obavestava Porezku upravu i daje dokumenta da je resident u Zug ( Svajcarska) prema sporazumu u vezi dvojnog operezivanja Srbija nemoze da naplati porez i vrati celu sumu Gaspromu. U Zugu je porez 0 procenata. Ili sistem ide.... Svajcerska federacija da dokument Gaspromu da je platio taj porez a kanton Zug im vrati sav novac.
    Dok nasi jadni gradjani se raduju deividendi od 150 dinara koja je umanjena za 20 dinara poreza na dividende.
    Pozdrav svima

  4. User image
    Branislav 04.05.2021 9:35

    Ako se porz na kapitaln dobit obračunava šestomesečno i akconaru se naplati , šta se događa kada te akcije trajno izgube vrednost. Da li akcionar može da traži od države povraćaj naplaćenog poreza ,ili država učsetvuje samo u slučaju dobiti ,dok rizik gubitak ide isključivo na teret samog akcionara?

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
ulaganje na berzu kamatica ulaganje berza kupovina akcija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana