Zašto sada trošimo manje prehrambenih proizvoda?

Podaci „Ankete o potrošnji domaćinstava“ pokazuju da je u periodu od 2011. do 2021. godine došlo je do promene strukture potrošnje prehrambenih proizvoda u domaćinstvima

Razloge za ove promene treba tražiti u promeni strukture domaćinstava, odnosno smanjenju broja stanovnika, porastu prosečne starosti stanovništva, kao i u promenama potrošačkih navika domaćinstava, kao i porastu standarda domaćinstava (rastu plata, penzija i drugih izvora prihoda domaćinstava, rastu zaposlenosti).

Prosečan građanin Srbije u periodu od deset godina, smanjio je potrošnju hleba i peciva, mleka i ribe, ali je povećao potrošnju svih vrsta mesa, jogurta, kiselog mleka i ostalih mlečnih proizvoda, testenina i proizvoda od brašna. Godišnja potrošnja junećeg mesa je skoro duplirana, a kada posmatramo ukupnu potrošnju svih vrsta mesa povećana je za 23,3%, po članu domaćinstva.

Promene u potrošačkim navikama domaćinstava mogu se uočiti posmatranjem strukture izdataka domaćinstava za ličnu potrošnju, koja je uglavnom stabilna tokom vremena, ali pokazuje porast udela izdataka domaćinstava za restorane i hotele sa 2,0% na 3,2%. Ova grupa izdataka, prema COICOP Klasifikaciji lične potrošnje po nameni, obuhvata i izdatke domaćinstava za kupovinu gotovih jela pripremljenih u svim vrstama ugostiteljskih objekata koja se nose ili dostavljaju na kućnu adresu, usluge keteringa i sl.

Kada posmatramo kretanje stope apsolutnog siromaštva, u periodu od 2011 – 2020. godine, primetan je njen rast do 2014. godine, kada je iznosila 7,6%, a nakon toga je u postepenom padu, do 6,9%, koliko je iznosila 2020. godine.

Stopa apsolutnog siromaštva u Republici Srbiji, izračunava se na osnovu linije apsolutnog siromaštva, koja je konstruisana 2006. godine, prema metodologiji Svetske banke i u 2006. godini iznosila je 8,8%. Metodologija Unicefa ne sledi metodologiju Svetske banke i kao takva ne omogućuje valjanu uporedivost. Praćenje apsolutnog i relativnog siromaštva je obaveza zvanične statistike prema anketama (APD i SILC) koje slede metodologiju Evrostata, odnosno Svetske banke.

Kao indikator za izračunavanje linije apsolutnog siromaštva koristi se agregat potrošnje domaćinstava. Linija apsolutnog siromaštva izračunata 2006. godine, prilagođava se za svaku godinu primenom indeksa potrošačkih cena.

Analiza Unicefa o proceni stope apsolutnog siromaštva, koja je navedena u tekstu, rađena je na osnovu Ankete o potrošnji domaćinstava iz 2021. godine, pri čemu su se autori opredelili za korišćenje agregata prihoda kao indikatora siromaštva. Kao što je navedeno u publikaciji, rezultati su procenjeni na osnovu agregata prihoda, a ne agregata potrošnje. Stoga se rezultati razlikuju od objavljenih podataka, pošto se u zvaničnim izveštajima siromaštvo izračunava na osnovu agregata potrošnje i zbog toga nisu uporedivi“, navodi se u reagovanju direktora RZS-a.