Tekst objavljen: 23.11.2020 14:55        


Tara je bila prepuna, na vidikovcima se čekao red za fotografisanje, a za krstarenje kanjonom Drine mesto se rezervisalo danima ranije. Zlatibor je potvrdio da je lider u turizmu, Stopića pećina zabeležila je više od 100.000 posetilaca

Turizam u Zapadnoj Srbiji nije poklekao pred koronom Zlatibor



Godina pandemije bolna i neizvesna, a turistički centri regije Zapadne Srbije posećeni iznad očekivanja. Domaći turizam je, u nepovoljno doba, dočekao svoju šansu. Ovde su mnogi gosti otkrivali nedovoljno poznata, a zanimljiva područja.

U turističkoj regiji Zapadne Srbije, koja obuhvata planine, banje, sela Zlatiborskog i Moravičkog okruga (vodeća je kod nas po posećenosti posle Beograda), nedavno su sumirali rezultate minule sezone, s leta produžene i na jesen. U tom periodu desetine hiljada domaćih gostiju boravilo je u mestima ove regije pogodnim za zdrav odmor u prirodi.

Prema rečima direktora TO regije „Zapadna Srbija” Miroslava Rađena, pojedini centri imali su izuzetnu popunjenost tokom nekoliko meseci (Tara, Zlatibor, Bajina Bašta, Mokra Gora, sela prijepoljskog kraja), ponegde su padali rekordi u broju posetilaca (Stopića pećina), a gosti upoznavali i Peštersko polje, klisuru Đetinje, Povlen, Visočku banju i Vodenu pećinu, novovaroška sela, Tometino polje....

– Tara je bila prepuna, na vidikovcima se čekao red za fotografisanje, a za krstarenje kanjonom Drine mesto se rezervisalo danima ranije. Zlatibor je i u ovoj godini potvrdio da je lider u turizmu, Stopića pećina zabeležila je više od 100.000 posetilaca. Muzejski voz na „Šarganskoj osmici” bio je prepun putnika, Potpećka pećina posećenija nego prošle godine, a klisura reke Đetinje sa novim sadržajima ponudila je drugačiji doživljaj Užica. Mnoge koji su se odlučili da bolje upoznaju Ovčarsko-kablarsku klisuru oduševljavao je pogled sa vrha Kablara. U Dragačevu ekspanziju je doživeo seoski turizam, Zlatar su pohodili mnogobrojni posetioci, neke je očarala Sjeničko-pešterska visoravan sa vidikovcima Molitva i Veliki vrh, od ove sezone i s novom biciklističkom rutom – navodi Rađen, pa pominje dobru posetu i ivanjičkom, kosjerićkom, ariljskom i požeškom kraju.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

To je, dodaje, ipak bila ona lepša strana turizma regije u nepovoljnoj godini:

Onom lošijom stranom ozbiljno su pogođene neke delatnosti u turizmu, poput agencija, prevoznika, dečjih odmarališta. Biće im potrebno normalizovanje prilika da prebrode teškoće, pri čemu im od koristi može biti to što su mnogi domaći turisti u ovoj sezoni otkrili vrednosti naše regije u koju će, uvereni smo, ponovo dolaziti.

Prema oceni Arsena Đurića, predsednika Upravnog odbora TO regije „Zapadna Srbija”, sadržaji i resursi kojima raspolaže ova regija, retki i u Evropi sa ovoliko prirodnih i drugih potencijala, najvažniji su razlog ovako dobroj sezoni.

– Od značaja za uspeh je i to što su se turistički radnici potrudili da ispromovišu ove resurse i kapacitete. Što su, na zadovoljstvo turista, prilagodili cene trenutnoj situaciji i okolnostima. Ne čekajući skrštenih ruku da se promene nepovoljne okolnosti i otvore granice već neumorno radeći da se domaći gosti što bolje odmore u našim turističkim centrima – ističe Đurić.

Zlatibor je i ovog puta prednjačio po poseti (od početka godine do oktobra oko 650.000 ostvarenih noćenja). Vladimir Živanović, direktor TO „Zlatibor”, kaže da su posetioci letos ovde pronašli nove vidove zabave u aktivnom odmoru, a da su sada u toku pripreme za zimsku sezonu.

– Pred zimu se očekuje početak rada zlatiborske gondole, obnovljeni su Kraljev trg i jezero, novo šetalište vodi od naselja „Jelena Anžujska” do odmarališta „Dunav”, a skijalište na Torniku prošle zime je dobilo nove staze. Nadam se da će i zima na Zlatiboru turistički biti uspešna – izjavio je Živanović.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
miroslav rađen arsen đurić domaći turizam pandemija korona virus zapadna srbija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana