Usporena privredna aktivnost početkom godine zabrinula je banke, pa su sve opreznije pri odobravanju kredita privredi, naročito onih kratkoročnih
Prema rezultatima ankete Narodne banke Srbije predviđa se blago pooštravanje uslova za kreditiranje privrede u prvom kvartalu ove godine. Razlozi su različiti, od makroekonomskih faktora do same strategije banaka.
- Banke imaju kontinuiran proces merenja rizika. Nije baš da neće da preuzmutaj rizik, ali ga balansiraju, odnosno koliko ga preuzmu toliko ga i naplate. Banka je uvek u plusu, a kamata je cena tog njenog rizika. Što je manji rizik za banku prilikom kreditiranja to je i manja kamatna stopa. Zato su najskuplji krediti koje dobijete na obećanje, za koje je jedini uslov da potpišete da ćete ga vratiti i to su gotovinski krediti. Međutim, kada podižete stambeni kredit dajete dokaz o plati, hipoteku, procenitelja... Tu postoji daleko veći nivo osiguranja i banka tako ima manji rizik – kaže Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica.
Iako su kamatne stope u Evropskoj uniji niske, obim izdavanja kredita može se smanjiti i zbog situacije na drugim tržištima, a pooštravanje uslova može da utiče na manji broj pozajmica, posebno za mala i srednja preduzeća. Prema mišljenju našeg sagovornika svaka banka meri rizik od klijenta do klijenta.
- Na našem tržištu imamo inostrane banke koje poteze povlače ne iz Beograda, već iz svojih centrala, pa ako oni imaju neki požar koji moraju da gase oni će se povući sa tih tržišta, a kod nas će pooštriti uslove kreditiranja – navodi on.
Ono što je jedna od osnovnih uloga banaka je da upravo osluškuju dešavanja na tržištu. One stalno procenjuu razloge za pooštravanje ili popuštanje kriterijumai nije tajna da nekoliko puta godišnje revidiraju svoju riziko politiku.
- Postoje dve vrste kreditiranja privrede. Prvi su pozajmice za obrtna sredstva, a drugi za investicije. Kada su u pitanju obrtna sredstva ona podrazumevaju tekuću potrošnju, koja može da se koristi ne samo za plate, isplatu dobavljača ili plaćanje poreza, već ponekad i za refinansiranje postojećih kredita, odnosno za pokrivanje dugova.
Uzelac navodi da su uslovi za investicione kredite ostali isti, što ukazuje na dugoročno planiranje finansijskih institucija. S druge strane, i privrednici bi trebalo da budu spremni da dokažu svoju sposobnost za otplatu pozajmica i da umeju da pregovaraju sa više banaka kako bi dobili najbolje uslove.
- Ukoliko je u pitanju pozajmica za investicije banke će vam je vrlo rado dati, jer su u pitanju dugoročni krediti. Ne pooštravaju se krediti za investicije, već zatežu na obrtnim sredstvima.
On objašnjava da se srpska preduzeća i dalje dominantno finansiraju iz sopstvenih sredstava, bez zaduživanja. Privreda je razvijena po takvom modelu u kome prosečan srpski privrednik ima odnos prema pozajmicama banke takav, da jednostavno ne želi da ih koristi.
Kada su u pitanju dugoročnije strategije banaka, Uzelac naglašava, da one ne mogu da se predvide, jer se ne može predvideti ni situacija na globalnom političkom tržištu:
- Besne trgovinski ratovi, teško je prognozirati dešavanja za dve nedelje, a kamoli za šest meseci. Zato banke imaju izvesnu dozu rezerve – zaključuje on.
Ostavi komentar