Tekst objavljen: 19.11.2019 14:55        


Da vas u nekom kvizu pogodi pitanje o delatnosti u kojoj najviše rade stariji Evropljani, oni iznad pedeset pete, ne biste pogrešili ako biste odabrali poljoprivredu, budući da je u agraru gotovo trećina zaposlenih u dobu od 55 do 74 godine

Kojim poslom se bavi najviše Evropljana u "zlatnim godinama"?

Kad biste to rekli za Hrvatsku, ispali biste iz daljeg takmičenja, jer je tačan odgovor da su radnici starije dobi u našem komšiluku najviše zastupljeni u - proizvodnji pića.

Česi su u tim godinama najzastupljeniji radnici u rudarenju metala: svaki drugi rudar je stariji radnik, Poljaci i Slovaci u zrelim godinama bave se obezbeđenjem i istražnim delatnostima. Danci, Italijani i Finci u tim godinama najviše rade kao šumari i drvoseče.

Stariji radnici u Nemačkoj, Francuskoj i Belgiji najviše rade u domaćinstvima, a ti ih poslodavci zapošljavaju na poslovima pomoćnika, kuvara, sobara, sluga, pralja, vrtlara, vratara, konjušara, vozača, čuvara, osoba koje čuvaju decu, učitelja, prenosi "Slobodna Dalmacija".

Dok je stopa zaposlenosti starijih u Hrvatskoj porasla gotovo za 53 odsto, istovremeno je znatno manje porasla ukupna zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine – svega 11,6 odsto, s 58,4 na 65,2 odsto, po čemu su lošiji samo Italijani i Grci.

Penziona prava

Po zaposlenosti starijih Hrvatska je bolja samo od dve zemlje, i to od Grčke, koja jedina u celoj Uniji nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godina, i od bogatog Luksemburga. Jer, u proteklih 15 godina, delom verovatno i zbog krize, Evropljani - s izuzetkom Grka - nastoje sve duže da rade, objavio je Evrostat.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Iako je nizak, rastući udeo Evropljana u dobi od 65 do 74 godine nastavio je da radi. Lani je tako bilo zaposleno više od jedne četvrtine (26 odsto) ove starosne grupe u Estoniji, dok su stope iznad 15 odsto zabeležene u Rumuniji, Litvaniji, Portugalu, Velikoj Britaniji, Irskoj, Švedskoj i Letoniji. Hrvatska je u društvu nekoliko zemalja koje nisu u toj grupi jer je u njima zaposlenost tog stanovništva niža, pa je zaposlenost starijih od 65 godina pala u Hrvatskoj sa sedam odsto u 2003. na 2,9 odsto, a onih starosti od 70 do 74 godine sa 7,3 odsot na 2,1 odsto.

Iz Evrostata navode da su lani ljudi u dobi od 55 do 74 godine činili gotovo petinu (19,4 odsto) ukupnog broja zaposlenih u celoj Uniji.

Taj je udeo dostigao je vrhunac u poljoprivredi, u kojoj je 30,3 odsto svih radnika imalo između 55 i 74 godine. U sedam država članica EU-a poljoprivreda je bila vodeća delatnost koja pruža rad ljudima u dobi od 55 do 74 godine, a u Portugalu je gotovo polovina ukupne radne snage u poljoprivredi u toj starosnoj grupi.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
evropa evropljani penzioneri stariji građani posao penzije eurostat

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana